Partneri
Tema mjeseca: qLife No.21: �ENE I LIDERSTVO
Članak: Knjiga o �eni, Osho
Knjiga o �eni
Osho Osho (1931. – 1990.), duhovni u�itelj, osniva� Osho International Meditation Resort u Puni, Indija, mistik �ija su promišljanja zna�ajno utjecala na zapadnja�ku duhovnost, posebice na New Age pokret. U svojim u�enjima naglašava va�nost meditacije, svjesnosti, ljubavi, zabave, hrabrosti, kreativnosti i humora; ljudskih kvaliteta koje se po njemu potiskuju u tradicionalnim religijskim tradicijama i sli�nim stati�nim sustavima vjerovanja.
Uvod
�itaju�i ove retke, znajte da ja ne govorim ni kao muškarac ni kao �ena. Ja uop�e ne govorim kao um. Iako koristim um, govorim kao svijest, kao svjesnost. A svjesnost nije ni "on" ni "ona", svjesnost nije ni muškarac ni �ena. Ta podjela postoji na razini tijela i uma jer tvoje tijelo je vanjski dio tvoga uma, a tvoj um je unutarnji dio tvoga tijela. Tvoje tijelo i um nisu odvojeni; oni su jedan entitet. Štoviše, pogrešno je re�i "tijelo i um"; slovo "i" ne bi se trebalo koristiti. Ti si tijeloum - nema �ak ni crtice izme�u ta dva entiteta.
Dakle, u kontekstu tijela i uma pojmovi "muški rod" i "�enski rod" relevantni su i imaju neko zna�enje. Me�utim, postoji nešto izvan njih; nešto transcendentno. Rije� je o tvojoj pravoj biti, tvojem istinskom bi�u koje se sastoji samo od svjesnosti, od svjedo�enja, od budnosti. Rije� je �istoj svijesti.
Ja ovdje ne govorim kao muškarac jer muškarac ne mo�e govoriti o �enama. Ja govorim kao svjesnost. Mnogo sam puta �ivio u �enskom tijelu i mnogo sam puta �ivio u muškom tijelu. Svemu sam svjedo�io; u svim domovima sam boravio, svu odje�u sam nosio. Ono što �u ti govoriti zaklju�ak je brojnih �ivota; ono što �u ti govoriti nema baš previše veze samo s ovim �ivotom. Jer, ovaj �ivot samo je kulminacija jednog dugog, dugog hodo�ašï¿½a. Prema tome, nemoj me slušati kao muškarca ili �enu; na taj na�in ne�eš slušati mene. Slušaj me kao svjesnost.
Osnovno na�elo �ivota
Uvijek iznova ponavljam: �enu treba voljeti, a ne razumjeti. Rije� je o prvom i osnovnom pravilu! �ivot je toliko tajanstven da naše ruke ne mogu dose�i njegove visine, naše o�i ne mogu sagledati njegove najdublje tajne. Razumjeti bilo koju formu postojanja – muškarca ili �enu, drve�e, �ivotinju ili pticu – zadatak je znanstvenika, a ne mistika. A ja… ja nisam znanstvenik. Meni je i sâma znanost tajna. Da je tome doista tako, da je znanost velika tajna, po�eli su polako priznavati i sami znanstvenici. Po�eli su polako odbacivati svoj stari, tvrdoglavi, praznovjerni svjetonazor koji tvrdi da �e jednog dana - u budu�nosti - uspjeti saznati sve što se mo�e znati.
S Albertom Einsteinom �itava je znanstvena povijest krenula potpuno druk�ijim putem; što je više ulazio u sr� materije, postajao je sve zbunjeniji. Logika mu tada nije mogla pomo�i. Racionalnost mu nije mogla pomo�i. Jer, ne mo�eš diktirati postojanju da slijedi tvoju logiku. Logika je proizvod ljudskog uma. U jednom trenutku, Einstein je shvatio da se koleba: treba li ustrajati u racionalnosti iako se �ini da je ustrajanje u tome da bude racionalan glupo?
