�ene, mu�karci i menad�ment

Riane Eisler Riane Eisler, spisateljica i poslovna savjetnica, autorica bestselera The Chalice and the Blade: Our History, Our Future. Predsjednica je Center for Partnership Studies i ďż˝lanica Club of Rome,  Academy of Art and Science i World Business Academy. Uz Mahatmu Ghandija, Majku Terezu i Martina Luthera Kinga uvrštena je u knjigu Great Peacemakers kao jedna od 20 svjetskih lidera i liderica istaknutih u borbi za mir u svijetu.

Uvod

Sve oko nas, �itav svijet - pa tako i radna sredina - neprestano se mijenja. Sve je jasnije da su nam za ekonomski razvoj, a mo�da i za opstanak vrsta i planeta, prijeko potrebne fundamentalne promjene.

Kriza centralno-planskih gospodarstava Sovjetskog Saveza i Istoďż˝nog bloka razotkrila je dramatiďż˝ne neuďż˝inkovitosti centralizirane, tzv. top-down (odozgo-prema-dolje) gospodarske arhitekture koja na radnike gleda kao na zupďż˝anike nekog velikog stroja. Pored toga, gospodarski problemi u ekonomijama slobodnog trďż˝išta potaknuli su ljude na traganje za novim pristupima strukturiranju i organiziranju radne sredine - kako bi se pospješio timski rad te kako bi se humanim liderstvom usmjerenim na ljude (engl. nurturing leadership) kvalitetnije podrďż˝avala kreativnost i inovativnost, a time i produktivnost. Osobita pozornost u posljednje se vrijeme posveďż˝uje koncepcijama poput fleksibilnog radnog vremena, skrbi za djecu i drugim pogodnostima koje u obzir uzimaju ne samo poslovni nego i privatni ďż˝ivot zaposlenika. Istovremeno, dosad neviďż˝enom brzinom ďż˝ene stupaju u svijet rada probijajuďż˝i se polako od najniďż˝ih pozicija u hijerarhiji do srednjeg, a u posljednje vrijeme sve ďż˝ešďż˝e i do top-menadďż˝menta.

Je li simultanost navedenih promjena tek puka sluďż˝ajnost? Ili meďż˝u njima ipak postoji stanovita povezanost koja povratno odraďż˝ava još fundamentalniju, te uglavnom još uvijek neistraďż˝enu dinamiku sustava? U ovom tekstu istraďż˝uju se upravo ta pitanja i implikacije koje ta pitanja imaju na radnu sredinu i društvo u cjelini, i to iz jedne sasvim nove perspektive koju sam predstavila u svojoj knjizi The Chalice & The Blade (Eisler, 1997.): dominatorskog i partnerskog modela organizacije društva. Konkretnije reďż˝eno, u tekstu se suvremeni trendovi u gospodarstvu te promjene u ulogama rodova kao i promjene vrijednosti koje se tradicionalno povezuju s pojedinim spolom, smještaju u kontekst fundamentalnih društvenih i ideoloških promjena. Povrh toga, navedeni se trendovi - a posebno ulazak ďż˝ena u svijet liderstva i menadďż˝menta - smještaju u širi kontekst naše kulturološke i sociološke evolucije.


ďż˝ene, muškarci, rad i moďż˝

U konvencionalnom referentnom okviru termini menadďż˝erica, liderica i direktorica anomalije su sami po sebi. Osvrnemo li se natrag u povijest, uviďż˝amo da su carice poput Katarine Velike ili, u novije doba, predsjednice poput Corazon Aquino, na liderske pozicije stupile uglavnom kao udovice, kďż˝eri ili majke muškaraca. Posebno je svijet biznisa i menadďż˝menta godinama bio rezerviran iskljuďż˝ivo za muškarce jer je tek poneka ďż˝ena – direktorica, figurativno reďż˝eno, "uskoďż˝ila u muške cipele". Rijeďż˝ju, moďż˝ je praktiďż˝ki bila sinonimom za muškost. Uglavnom se poistovjeďż˝ivala s odreďż˝enim tipom moďż˝i (moďż˝i nareďż˝ivanja kojoj se drugi moraju pokoriti) i s odreďż˝enim osobinama (poput snage, ďż˝vrstoďż˝e i odluďż˝nosti) koje se stereotipno smatraju muškima. Sve u svemu, moďż˝ se opďż˝enito prikazivala kao ''moďż˝ nad ljudima'' ili još konkretnije, kao ''moďż˝ muškaraca da kontroliraju ljude'', bilo to u lošu ili dobru svrhu.