Ovakvo poimanje mo�i karakteristi�no je obilje�je društvenih zajednica koje me�uljudske odnose organiziraju prvenstveno po na�elu rangiranja - jednog �ovjeka nad drugim, muškarca nad �enom, naroda nad narodom i �ovjeka nad prirodom. U tom kontekstu pou�no je prisjetiti se kako se za ovakav na�in rangiranja ne tako davno govorilo da je "odre�en od Boga", bilo da je rije� o "bo�anskom pravu" kralja da vlada nad svojim "podanicima" ili pravu muškarca da kao "glava ku�e" vlada nad svojom �enom i djecom u "kraljevstvu svoga doma".
Tako�er se vjerovalo da ekonomski odnosi u ovakvom modelu organiziranja društvenih zajednica prirodno slijede isti obrazac. Baš kao što je �enski i dje�ji rad, prema zakonu i obi�ajima, bio u vlasništvu "gospodara ku�e", rad robova (a poslije u velikoj mjeri i rad kmetova) pripadao je njihovim vlasnicima ili gospodarima. �ak i kasnije, u ranim fazama industrijske revolucije, kada je došlo do zaokreta od primarno poljoprivrednog prema proizvodnom gospodarstvu, odnosi radnika i šefova uklapali su se u isti kalup. Tiranski uvjeti u kojima su �ene, muškarci i djeca radili od zore do mraka prihva�ali su se kao nešto "što je jednostavno tako kako jest". Sila koju su industrijalci primjenjivali nad pobornicima aktivnog organiziranja radnika u sindikate odobravala se, a ponekad ju je podr�avala �ak i javna vlast.
Doista, �itava društva odr�avala su se na strahu u�vršï¿½enom silom i oja�anom ideologijom koja je nalagala lojalnost, odanost i pokoravanje nalozima dobivenim odozgo - od Boga, kraljeva i gospodara, od muškarca kao glave obitelji te, u novije doba, od poslodavca (šefa), bio on vlasnik ili menad�er. Stoga se zadatak menad�era, bio on poslovo�a ili izvršni direktor, sastojao u tome da pove�a proizvodnju (output) pomo�u sustava nagrada i kazni, osmišljenih tako da odr�avaju vertikalnu hijerarhiju u gospodarskom sustavu koji je podr�avao monopol i beskrupuloznu kompeticiju, a �enama dodjeljivao slabo pla�ene poslove ni�eg društvenog statusa ne mare�i pritom previše - ako uop�e - o bri�nosti i empatiji.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...