Ivan Miljan: Malo bih izmijenio taj zaklju�ak: praksa nam pokazuje da su spolno raznolike uprave uspješnije od spolno ujedna�enih. Vjerujem da niti jednoli�no muške, niti jednoli�no �enske uprave ne mogu, u prosjeku, biti toliko uspješne kao raznolike. Osobno sam prili�no pristran kad je posrijedi to pitanje. Još u osnovnoj školi stekao sam dojam da su djevoj�ice marljivije, ozbiljnije i odgovornije od dje�aka, a kasnije, u organizacijama, to mi se uvjerenje iznova potvr�ivalo. Rije� je o mojem subjektivnom iskustvu, no �esto sam se znao pitati što li se to sa �enama doga�a "na putu prema gore" u organizacijskoj hijerarhiji. S vremenom, susreo sam se s pojmom "staklenog stropa" (engl. glass ceiling, op.ur.). On se odnosi na suptilnu, neformalnu i neopipljivu prepreku napredovanju �ena kojima su formalno "sva vrata otvorena jednako kao i muškarcima". Opisat �u to primjerom.
Jedna naša prijateljica koja �ivi u Švicarskoj godinama je radila u velikoj multinacionalnoj kompaniji. �ivot je u potpunosti posvetila poslu i karijeri, neumorno rade�i od jutra do mraka. Budu�i da je rije� o vrlo sposobnoj �eni, brzo je napredovala do pozicije višeg menad�menta. I tu je stala. Nakon toga, nekoliko godina u njezinoj karijeri nije bilo pomaka. Unato� njezinim neospornim kompetencijama, poslovnim rezultatima i po�rtvovnosti, tvrtka je na više pozicije redom promicala muškarce s ni�im kvalifikacijama. Naposljetku je odustala i otišla te sada uspješno vodi vlastitu tvrtku. Kad smo razgovarali o problemu s kojim se susretala, rekla nam je da je shvatila da krug najvišeg menad�menta kompanije �ini "muško društvo" ili boys' club. U Švicarskoj se taj boys' club odnosi na mre�u muškaraca koji su zajedno slu�ili vojsku ili su se na neki drugi na�in povezali u mladena�kom razdoblju �ivota. Iako joj nitko nije �elio ni smio re�i da je njezino napredovanje završilo, svi su znali da su mjesta na vrhu rezervirana za "de�ke" te da do njih vrlo vjerojatno nikada ne�e do�i.
Sanja Jev�enijevi�: Gledano s moje strane, izuzetno sam ponosna na to što, kao jedna od najve�ih privatnih tvrtki u regiji, od 10.000 zaposlenika imamo �ak 73% �ena, a u izvršnom odboru odnos je 50:50 pa su i u tom smislu snage izjedna�ene. Mo�emo raspravljati o tome posti�e li se takav odnos podrškom HR-a, ali na kraju ostaje �injenica da postoje �ene koje imaju kvalitete koje su prepoznate i odgovaraju�e vrednovane i nagra�ene.
Ana Majeti�: Radim u privatnoj tvrtki �iji je core business razvoj i proizvodnja robotiziranih strojeva za posebne namjene. Rije� je o pravoj "muškoj" industriji pa je postotak �ena u ukupnom broju djelatnika o�ekivano znatno manji nego, primjerice, u slu�aju Sanjine tvrtke te iznosi 15 posto. Sa zadovoljstvom mogu re�i da se unazad godinu dana pove�ao broj �ena na menad�erskim i voditeljskim pozicijama i to u odjelima koje uobi�ajeno vode muškarci: od upravljanja proizvodnjom, preko kontrole kvalitete, do usluga rezanja metala. Isto tako, velika promjena dogodila se u sastavu visokog menad�menta - kolegiju društva - gdje je od ukupno dvanaest �lanova pet �enskoga roda. �elim napomenuti kako su se kolegice natjecale za vode�e pozicije s muškim kolegama te su odabrane isklju�ivo zbog stru�nih kompetencija, liderskih sposobnosti, osobnih kvaliteta i zalaganja. �ini mi se da je tvrtka u kojoj radim odli�an primjer kako napredovanje i razvoj karijere poslovnih �ena ovisi najve�im dijelom o njihovoj sposobnosti, trudu i spremnosti da preuzmu odgovornost.
Mirna Radoševi�: U tvrtkama koje vodim jako pazim na ravnomjernu zastupljenost spolova. Za mene je to više vrijednost koju �ivim nego nešto o �emu racionalno vodim ra�una. Zato me zanima, Vera, na koji na�in ti, kao direktorica HR-a, utje�eš na svoju organizaciju?