Partneri
Tema mjeseca: qLife No.21: �ENE I LIDERSTVO
Članak: qCaffe: organizacijama je potrebna feminina energija,
Marko Lu�i�: Moja su iskustva sli�na tvojima, samo s druge strane �ensko-muškog svijeta. Psihološka testiranja na ISOD-u kod mene su ukazala na �enski arhetip koji lagano dominira nad muškim. U mojem slu�aju to apsolutno ima smisla; rade�i u top-menad�mentu velikih kompanija svoje sam liderstvo primarno temeljio na intuiciji i osje�ajima te na zdravim i kvalitetnim me�uljudskim odnosima u kojima se uvijek našlo prostora za druga�ije perspektive. Me�utim, u jednom sam trenutku shvatio da me nadre�eni sumnji�avo gledaju. �uo sam da o meni govore kako ''nisam �vrst'' te da ne znam ''lupiti šakom po stolu''.
Gledano iz današnje perspektive, njihovo ponašanje nimalo ne �udi. Naime, pogledate li pa�ljivije profil lidera u Hrvatskoj i u svijetu, shvatit �ete da je uglavnom rije� o visokim alfa mu�jacima crne kose koji uobi�ajeno promoviraju sebi sli�ne. Za "curice" - kako oni vole nazivati druge ljude koji druga�ije gledaju na praksu liderstva i menad�menta - tu doista nema mjesta. Njima je nametanje vlastitog mišljenja, mediokritetsko upravljanje isklju�ivo pomo�u brojki i glupavo ''logi�ko'' rješavanje problema utemeljeno na analizi jedini dokaz kompetentnosti.
Vera Matej�i� Lupi�: U mnogim je kulturama idealan lider odlu�an, asertivan i neovisan muškarac. Od �ena se pak o�ekuje da su nesebi�ne, dobre te da vode brigu o okolini. Nesklad izme�u o�ekivano �enskih kvaliteta i spomenutih karakteristika pridodanih liderima dovodi �ene u nerazrješivi paradoks. Istra�ivanja pokazuju da se �ene, kada manifestiraju ponašanja karakteristi�na za muške lidere, percipiraju kompetentnima, ali se okolini manje svi�aju - što u okvirima bilo koje organizacije ne predstavlja produktivno ponašanje. Ponašanja koja u muškaraca upu�uju na samopouzdanje i asertivnost, u �ena se percipiraju arogantnima - što tako�er nije po�eljno unutar zajednice. Jednako tako, �ene koje se u poziciji autoriteta ponašaju više feminino, okolina voli, ali ne poštuje te ih do�ivljava previše osje�ajnima za donošenje teških odluka i previše mekanima da bi bile liderice.
U 21. stolje�u nijedna organizacija ne�e kazati da �enama onemogu�ava napredovanje. Istodobno, statistike uporno pokazuju da je udio �ena na vrhu organizacija zna�ajno manji u odnosu na muškarce. Danas se ta pojava objašnjava tzv. drugom generacijom spolnih predrasuda. Naime, uz ve� spomenuto pomanjkanje �enskih uzora te konflikte izme�u kompetentnosti i svi�anja, isti�e se i tendencija organizacija da odre�ene poslove i razvoj karijere "kroje" prema muškarcima. Neravnote�a u omjeru �ena i muškaraca na vrhu organizacija dijelom je i posljedica osobnog izbora �ena koje ne odlu�uju svoju karijeru razvijati vertikalno. Na tu odluku ponekad utje�e i maj�instvo.
Ivan Miljan: Baš sam to mislio spomenuti. Ne smijemo zaboraviti na �eninu ulogu majke. Devet mjeseci �ena nosi dijete, potom ga doji, bdije nad njime, brine se o njemu i odgaja ga. Maj�inski instinkt puno je izra�eniji od o�inskog instinkta muškarca. U �ivotu �ena prisutan je va�an dodatni aspekt, dodatna odgovornost, uloga koju muškarci jednostavno nemaju. Neminovno je da onda dolazimo do situacije, mo�da kulturološki i tradicionalno uvjetovane, kada �ena, suo�ena sa zahtjevnošï¿½u i veli�inom te odgovornosti, mora birati. �eli li se odre�i maj�instva? U najve�em broju slu�ajeva odgovor je negativan. �eli li se odre�i odgoja djece? Naravno da ne �eli; ona �eli aktivno sudjelovati u njihovu �ivotu. Stoga je pitanje maj�instva sigurno bitno za temu o kojoj razgovaramo.
Mirna Radoševi�: Poznajem jednu gospo�u kojoj je ponu�ena visoka pozicija u Deutsche Bank. Uprava banke napredovanje je uvjetovala izborom izme�u karijere i obitelji. Smatrali su da ne mo�e biti produktivna odlu�i li se za oboje. Dakle, iako se radi o jednoj Njema�koj, koja nam je po mnogo�emu uzor, situacija nije ništa bolja nego kod nas. Iznimka su jedino skandinavske zemlje.
