Nakon što smo u prošlim brojevima qLifea obradili �etiri od pet Sengeovih disciplina moderne znanosti i umjetnosti liderstva - sustavno razmišljanje, osobni razvoj, zajedni�ku viziju i mentalne modele - stiglo je vrijeme da se pozabavimo timskim radom, sveprisutnim te pomalo misti�nim fenomenom o kojem se promišlja još od davnih vremena, kada su ljudi osmislili poslovicu "slo�na bra�a ku�u grade, a neslo�na je razgra�uju" cijene�i vrijednosti suradnje u obitelji, sportu, biznisu, kulturi i drugim djelatnostima. Stoga ne �udi što mnogi stru�njaci liderstva i menad�menta umije�e timskog rada smatraju toliko va�nim da su ga na pijedestalu konkurentnosti uzdigli na najvišu razinu, povrh umješnog upravljanja financijama, "mudrih" strategija ili korištenja najmodernijih tehnologija.
Timski rad je pojam koji se odnosi na suptilne procese sinkronizacije i razvijanja kapaciteta tima u svrhu ostvarivanja �eljenih rezultata. Temelji se na fenomenu "uskla�ivanja" (engl. alignment) kada grupa ljudi funkcionira "kao da su jedna cjelina". Osnovna zna�ajka neuskla�enog tima ogleda su u bespotrebnom rasipanju energije i resursa. Iako se �lanovi tima iznimno trude pridonijeti cjelini, njihovi napori ne prenose se u�inkovito u napore tima kao cjeline. Suprotno tome, kod uskla�enog tima nailazimo na zajedni�ko usmjerenje pa se pojedina�na energija �lanova harmonizira, a energija manje rasipa. Moglo bi se, dakle, re�i da kod uskla�enog tima pojedina�ni napori nalikuju koherentnom laserskom svjetlosnom snopu koji se po svojstvima znatno razlikuje od raspršenog svjetla �arulje.
Najve�u kvalitetu timskog rada pronalazimo u vrhunskih timova, sposobnih spomenutu uskla�enost podignuti na još višu razinu, sve do stvaranja kolektivne rezonancije koju je najbolje opisati osje�ajem posebnog zajedništva grupe, pro�etog energijom, ritmom i intuitivnim uvidima koji blagotvorno djeluju na interakcije �lanova olakšavaju�i im ostvarenje zajedni�ke svrhe. Susreti vrhunskih timova redom su protkani posebnom fizi�kom, intelektualnom, emocionalnom i duhovnom povezanošï¿½u dvoje ili više ljudi. O njima se govori biranim rije�ima, kao o susretima "druge vrste" na razini srca, duše i podsvjesne memorije, kada odgovori na sva bitna pitanja dolaze iz sfera onkraj pukog uma, iz nekih drugih dimenzija stvarnosti, izravno iz Univerzuma.
Do takve razine funkcioniranja u svijetu organizacija prije svega se dolazi pa�ljivim odabirom �lanstva, te ovladavanjem dijalogom i diskusijom, klju�nim instrumentima timskog rada. U dijalogu se slobodno i kreativno istra�uju slo�ena i suptilna pitanja, pa�ljivo se i duboko "osluškuje" sugovornika "suspendiraju�i" vlastite stavove i gledišta, dok se u diskusiji izla�u i brane razli�ite perspektive kako bi se pronašla najbolja rješenja. Iako se dijalog i diskusija me�usobno nadopunjuju, brojni timovi uop�e ih ne razlikuju.
Pa ipak, moram biti iskren i kazati kako je kolektivna rezonancija iznimno rijedak fenomen i to zbog toga što su timovi uvijek sastavljeni od nesavršenih, više ili manje nesvjesnih, te stoga prirodno disfunkcionalnih ljudskih bi�a podlo�nih povinuti se "obrambenim rutinama" (engl. defensive routines) odnosno "podsvjesnim navikama koje koristimo u interakcijama kako bi se zaštitili od opasnosti, neugode i sramo�enja" (C. Argyris). Primjerice, zbog nepro�išï¿½enih podsvjesnih obrazaca koje u sebi nosimo neskloni smo otvaranju jer se plašimo emotivnih povreda. Suo�eni s konfliktom zbog razlika u mišljenju skloni smo "izgla�ivati razlike" kako bismo smanjili tenzije.
Shodno tome, sasvim je jasno kako kvaliteta timskog rada izravno ovisi o odnosima. Kada su ljudi distancirani te kada me�u njima nema povjerenja, kvaliteta me�uljudskih odnosa neumitno se narušava. Suprotno tome, otvorenošï¿½u, iskrenošï¿½u i sigurnošï¿½u u potporu kolega ja�amo naše spoznajne kapacitete te lakše pronalazimo prave odgovore na kompleksne probleme. Svedeno na osnovnu razinu funkcioniranja, uvijek je rije� o temeljnim pitanjima ljubavi i straha.
U Hrvatskoj, u atmosferi posvemašnjeg nedostatka me�uljudske tolerancije, ljubavi i poštovanja, razgovarati o tome kako se odnosimo jedni prema drugima, te kako sve to utje�e na naše poslovne rezultate jednostavno nam ne polazi za rukom. Rije� je, naime, o temama s kojima se "ozbiljni" ljudi - lideri, menad�eri, politi�ari i poduzetnici - jednostavno ne bave.
Unato� tome što je svijet itekako skrenuo u novom pravcu, pitanjai ljudske svijesti, podsvjesnih obrazaca i potisnutih emocija iz kojih izvire �ivotna materijalna stvarnost u našem društvu ostaju irelevantna. I dalje zaboravljamo da kao lideri i menad�eri moramo te�iti istini, da moramo biti pa�ljivi, odgovorni i karakterni ljudi koji znaju da navedene kvalitete nisu bitne zbog pukog sentimenta ve� radi toga što su jedino sredstvo pristupa kolektivnoj inteligenciji društva, organizacije, grupe i partnerstva. I dalje timove vodimo prijetnjama, �vrstinom, naredbom i kontrolom, umjesto prihva�anjem, razumijevanjem, poštivanjem, slušanjem i potpunim prisustvom.
Na�alost, ma koliko to na prvi pogled izgledalo �udno, u �ivotnoj svakodnevnici umjesto ljubavi i dalje se radije okre�emo strahu.