Dru�tveno odgovorno liderstvo

Miljenko Cimeďż˝a, Andreja Pavloviďż˝ Miljenko Cimeša, predsjednik SoL Hrvatska i SoL konzultant. U fokusu pozornosti su mu pitanja voďż˝enja dubokih organizacijskih i društvenih promjena. U svom radu nastoji povezati metode strateškog upravljanja s novim kompetencijama kao što su sustavno razmišljanje, produktivna komunikacija i kreiranje vizije.

Andreja Pavloviďż˝, partnerica i starija savjetnica u konzultantskoj kuďż˝i Hauska & Partner. Bavi se izgradnjom odnosa i upravljanjem kljuďż˝nim pitanjima za odrďż˝ivost organizacija te savjetovanjem u svezi primjene društveno odgovornog poslovanja i sudjelovanja javnosti u odluďż˝ivanju o zaštiti okoliša.
 

Ne moďż˝emo si dozvoliti neodluďż˝nost, poloviďż˝ne mjere ili postupne promjene. Naš cilj mora biti transformacija. - Ban Ki-moon

Na poďż˝etku 21 stoljeďż˝a svijet je suoďż˝en s izazovima bez presedana u povijesti ljudskog društva. Klimatske promjene, nestanak biološke raznolikosti, pretjerana eksploatacija prirodnih resursa, ekonomske nejednakosti, financijske krize, terorizam i nova tehnološka revolucija primjeri su kompleksnih, meďż˝usobno povezanih izazova. Suoďż˝avanje s njima zahtijevat ďż˝e ostvarivanje transformacije - dubokih promjena u naďż˝inu razmišljanja i djelovanja - od pojedinaca do globalnih institucija.

Na razini poduzeďż˝a transformacija implicira usvajanje i dosljednu provedbu koncepcije društveno odgovornog poslovanja. Proces transformacije mogu voditi samo društveno odgovorni lideri. Stoga razvoj društveno odgovornih lidera u poduzeďż˝ima, lokalnim zajednicama, drďż˝avnim i globalnim institucijama predstavlja kljuďż˝ni preduvjet uspješnog nošenja s izazovima.


Izazovi bez presedana

Istraďż˝ivanja pokazuju da je ďż˝ovjeďż˝anstvo svojim djelovanjem stvorilo planetarnu krizu (Will Steffen et. al.: Planetary Boundaries: Guiding human development on a changing planet). Znanstveni dokazi ukazuju na to da je utjecaj razvoja ljudskog društva na planetarne sustave gotovo dosegao "toďż˝ku preokreta". Prema najnovijim istraďż˝ivanjima, od devet planetarnih granica ďż˝ovjeďż˝anstvo je probilo ďż˝etiri: klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, biokemijski procesi, tj. ciklusi fosfora i dušika, te korištenje tla. Zbog velike kompleksnosti i nepredvidljivosti planetarnih sustava, teško je procijeniti razinu globalnih rizika koji proizlaze iz probijanja navedenih granica.

Prema procjenama IPCC-a, postojeďż˝a koncentracija od 450 ppm-a stakleniďż˝kih plinova rezultira 1,6 postotnom vjerojatnošďż˝u rasta temperature za 6°C (s potencijalno katastrofalnim posljedicama po opstanak suvremene civilizacije). Stoga J. Rockström postavlja pitanje o tome je li tih 1,6 posto prihvatljivo. Prema njegovom proraďż˝unu, prihvaďż˝anje navedenog rizika u zraďż˝nom prometu bilo bi jednako prihvaďż˝anju pada 1500 zrakoplova svakog dana! Rijeďż˝ je, dakle, o razini rizika koju sigurno ne bismo prihvatili niti u jednom sektoru društva.

Pored probijanja planetarnih granica, ďż˝ovjeďż˝anstvo je suoďż˝eno i s izazovom nestašice resursa: od pitke vode, do energenata i rijetkih minerala (više o toj temi u tekstu Nadye Zhexembayeve).

Ekološki otisak ďż˝ovjeďż˝anstva iznosi 1,6, a za Hrvatsku 3,8. To znaďż˝i da svijet u cjelini obnovljive resurse troši 60 posto brďż˝e u odnosu na regenerativne sposobnosti planete. Milenijska procjena ekosustava pokazala je da je tijekom proteklih 50 godina ďż˝ovjeďż˝anstvo promijenilo eko-sustav brďż˝e i više nego ikada ranije u povijesti ljudskog društva. To je rezultiralo znaďż˝ajnim pogoršanjem situacije u 60% analiziranih eko-sustava (Overview of the Milliennium Ecosystem Assessment).