qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No.37: NOVA ZNANOST LIDERSTVA

Članak: Liderstvo i nove znanosti, Margaret Wheatley

download PDF



U tom novom svjetonazoru kaos više nije „mrski ubojica“ kojeg se plašimo ve� klju�ni saveznik koji provocira sustav da se samoorganizira i uzdigne prema novom na�inu postojanja. Dakle, napuštanjem mehanicisti�kog modela �ivotne stvarnosti i dubljim sagledavanjem dinamike �ivih sustava po�inje se nazirati potpuno novi na�in razumijevanja fluktuacije, poreme�aja i promjena.

Stvarnost opisana novim znanostima mijenja naša duboka uvjerenja i percepciju na mnogim podru�jima - ne samo u znanosti. Mo�e se tako zaklju�iti kako su se ideje nove znanosti uvukle u pore gotovo svake discipline, pa tako i u podru�je liderstva, menad�menta i organizacijskog razvoja, a njihov se utjecaj jasno ocrtava kada obratimo pa�nju na goru�e organizacijske probleme i na�in na koji ih reformuliramo.

Liderstvo, kao amorfni fenomen koji je intrigirao �ovje�anstvo od samih po�etaka bilo kakvog organiziranja u zajednicama, danas se pod utjecajem novog svjetonazora primarno propituje u kontekstu odnosa. Gotovo da nema više uglednijeg teoreti�ara koji bi ignorirao klju�ni zna�aj mre�e kompleksnih odnosa na u�inkovitost lidera. Upravo suprotno, u današnje vrijeme svjedo�imo pravoj proliferaciji znanstvenih i stru�nih radova o partnerstvima, sljedbeništvu, osna�ivanju, timovima, mre�ama i ulozi konteksta.
 

Potpuno integrirane organizacije

Napuštanjem mehanicisti�kih kreacija koje su cvjetale u eri birokracije, naše poimanje organizacija polako se po�elo mijenjati. Danas ozbiljno i iskreno razgovaramo o fluidnim organskim strukturama te o potpuno integriranim organizacijama (engl. seamless organization) koje nemaju klasi�nih granica u odnosu na okru�enje. Organizacije po�injemo sagledavati kao „cjelovite sustave“ (engl. whole systems), kao „sustave koji u�e“ (engl. learning systems) ili „organske sustave“ (engl. organic systems), a u ljudima po�injemo primje�ivati kapacitete za samoorganizaciju. Rije� je o pionirskim koracima koji signaliziraju rastu�e razumijevanje suštinske prirode promjena u današnjem svijetu.
 
Kada bismo promijenili prevladavaju�i svjetonazor i organizacije sagledali kao „�ive sustave“ (engl. living systems) - istog kapaciteta prilagodbe i rasta na koji nailazimo u cijelom �ivu�em svijetu - lako bismo prevladali o�aj prouzro�en �estim promjenama, kaosom i informacijskim preoptere�enjem.
 

Otkrivanje ure�enosti  
 
U jednom periodu �ivota posvetila sam se istra�ivanju organskih struktura koje zadr�avaju identitet tijekom vremena, a da pritom ne preuzimaju bilo koju fizi�ku formu. Primjerice, rijeka koja struji oko mojih nogu meni je najljepša struktura koju sam ikada srela. S obzirom na to da sam na odmoru, odupirem se dublje promišljati o rijeci te se prepuštam njenom toku i slikama koje odnekuda izviru u mojem umu.
 
Što me to jedna „obi�na“ rijeka mo�e nau�iti o organizacijama i menad�mentu? Prije svega to da je rije� o strukturi nevjerojatne sposobnosti prilagodbe, promjene konfiguracije, stvaranja novih struktura i promjene centara mo�i. Pa ipak, pored navedenih sposobnosti klju�na snaga u pozadini koja sve to pokre�e prirodna je potreba rijeke da te�e. Rijeka svladava izazove gravitacije, terenske uspone i padine odgovaraju�i na zov oceana. Iako se forma mijenja, misija uvijek ostaje ista. Strukture izviru, ali samo kao privremena rješenja koja facilitiraju tijek od izvora prema ušï¿½u.

U slu�aju rijeke ne nailazim na organizacijsku rigidnost - u formi monolitnih struktura, „pravih“ odgovora ili dosadašnje prevladavaju�e prakse. Rijeka uvijek ima više odgovora kada nai�e na stijenu; da nije tako ne bi bilo Grand Canyona u SAD-u ili drugih sli�nih struktura u svijetu. Rijeka Colorado je, naime, „shvatila“ kako je „biti širok i dubok“ tek jedna od formi te da postoji više na�ina da prona�e ocean.

Organizacijama nedostaje ovakav vid vjere - da mogu realizirati misiju na više na�ina – te da �e to najbolje u�initi ako se usmjere na misiju i viziju dopuštaju�i strukturama izviranje, formiranje te potom nestajanje. �ini se kao da smo hipnotizirani strukturama pa ih stoga �inimo „�vrstim“ i „kompleksnim“ jer vjerujemo da �e nas takve obraniti od “mra�nih sila” izvanjskoga svijeta koje nam prijete uništenjem.

S obzirom na to da je izvanjski svijet neprijateljski nastrojen organizacije, odnosno mi koji ih stvaramo, uspijevaju pre�ivjeti isklju�ivo radi inteligentnog i lukavog dizajna kojim se štite od destruktivnih prirodnih procesa. Me�utim, rijeka ima druga�iji odnos s prirodnim silama. Rijeka ima veliko povjerenje u prirodu jer duboko u sebi zna da �e njezina intenzivna �udnja za oceanom na kraju do�ivjeti ispunjenje. Rijeka nikada ne�e smetnuti s uma klju�nu �injenicu: kada priroda stvori poziv, uvijek na njega odgovara!  

Priroda nam nudi obilje lekcija o redu i poretku te o tome kako ih dosti�i. Pokazuje nam da se unato� fluktuacijama i promjenama koje remete planove u svijetu zapravo ništa „pogrešno“ ne doga�a - svijet je, naime, inherentno savršeno ure�en. Priroda kontinuirano stvara nove sustave šireg obuhvata, ve�ih kapaciteta i ve�e raznolikosti koriste�i se pritom fluktuacijama i promjenama koje su suštinski va�ne u procesu stvaranja novog višeg reda.

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna