Kvantno liderstvo

Intervju s Danah Zohar, Russ Volckman Danah Zohar, struďż˝njak je na podruďż˝ju filozofije i fizike, predavaďż˝ica liderstva i ugledna publicistkinja. Autorica je tri svjetska bestselera, knjiga The Quantum Self, The Quantum Society i ReWiring the Corporate Brain. Njezina saznanja, posebice na podruďż˝ju asimilacije naďż˝ela kvantne fizike u novo razumijevanje društvene svijesti, psihologije i organizacije društva rezultirale su publiciranjem revolucionarne knjige, napisane u koautorstvu s Ian Marshallom, SQ: Duhovna inteligencija -  Suštinska inteligencija.

Russell Villiam Volckman, osnivaďż˝ i glavni urednik Integral Leadership Review, www. integralleadershipreview.com
 

Danah Zohar ugledna je autorica utjecajnih knjiga The Quantum Self i The Quantum Society te knjiga Spiritual Intelligence i Spiritual Capital koje je napisala u koautorstvu sa svojim suprugom Ianom Marshallom. U ovom trenutku bavi se edukacijom u podru�ju kvantnog liderstva, a polaznici su joj brojne utjecajne osobe iz svijeta biznisa i javnog �ivota.

Russ: Iznimno sam poďż˝ašďż˝en što ste pristali na intervju za naš ďż˝asopis. Nakon što sam još poďż˝etkom 1990-tih godina paďż˝ljivo prouďż˝io knjigu Quantum Self, vaša promišljanja posebno su me zaintrigirala. S obzirom na to da nisam proďż˝itao nedavno objavljenu knjigu o liderstvu, volio bih ďż˝uti više o temama iz te knjige.

Danah: Knjiga Spiritual Capital sigurno ďż˝e vam se svidjeti. Mislim da je rijeďż˝ o mojem najboljem djelu. Zapravo, na temu liderstva napisala sam veďż˝ dvije knjige: Rewiring the Corporate Brain i Quantum Leader. Iako mislim da su obje dobre, smatram kako Spiritual Capital najbolje odraďż˝ava moja trenutaďż˝na promišljanja o toj temi.

Russ: The Quantum Self svakako je vaďż˝no djelo u kojem pobliďż˝e pojašnjavate ideju kvantne paradigme odnosno kvantnog svjetonazora. Moďż˝ete li podrobnije objasniti što pod time podrazumijevate?

Danah: Istina je da u toj knjizi nastojim ďż˝itateljima pribliďż˝iti kvantnu paradigmu – objasniti im o ďż˝emu se tu zapravo radi. Ukratko reďż˝eno, rijeďż˝ je o tome da se naše cjelokupno kulturalno nasljeďż˝e naslanja na znanstvenu revoluciju s kraja 16. stoljeďż˝a te posebno na Newtonove radove iz 17. stoljeďż˝a koji su potom sljedeďż˝ih 300 godina duboko utjecali na temeljne pretpostavke svih drugih znanstvenih i društvenih podruďż˝ja - sve do danas - jer „Newtonova fizika“ nije samo fizika. Rijeďż˝ je o neďż˝emu mnogo dubljem i znaďż˝ajnijem, o tzv. mehanicistiďż˝koj paradigmi koju je ulazeďż˝i u sve pore znanstvenog i društvenog ďż˝ivota posljednjih tristo godina Newtonova fizika nesvjesno stvorila. Rijeďż˝ je o svjetonazoru u kojem smo se svi mi rodili, o „leďż˝ama na naoďż˝alama“ kojima sagledavamo ďż˝ivot oko sebe i interpretiramo ono što vidimo.

Rijeďż˝ je nadalje o mentalnim modelima koji odreďż˝uju naďż˝in razmišljanja o psihologiji, društvu, gospodarstvu i menadďż˝mentu, a koji su zasnovani na istim kategorijama, konceptima i idejnim strukturama koje proistjeďż˝u iz Newtonove fizike. Primjerice, Freud je oduvijek ďż˝elio biti svojevrsni „Newton psihologije“, a John Stewart Mill, jedan od tvoraca manifesta liberalne politiďż˝ke filozofije i kapitalizma, nije propuštao reďż˝i kako „sve što zna duguje nevjerojatnom gospodinu Newtonu“.

Frederick Taylor, jedan od prvih teoretiďż˝ara menadďż˝menta - koji je meni posebno bitan jer sam se orijentirala na liderstvo, osobni i organizacijski razvoj - takoďż˝er je svjesno (ili nesvjesno) slijedio Newtonov model. No, ne samo on. Moderna kognitivna znanost, primjerice, još uvijek je pod snaďż˝nim utjecajem Newtonove paradigme te se vrlo teško izvlaďż˝i iz njezina ďż˝eliďż˝na zagrljaja: na tom podruďż˝ju i dalje se smatra da je sve materijalno te da ďż˝ovjek nije ništa drugo doli „pametni stroj“. Svijest je, naravno, iluzija samo zato što se ne uklapa u proklamiranu materijalnu paradigmu.

Trebat ďż˝e dosta vremena proďż˝i kako bi se sve to promijenilo jer fundamentalne promjene u kulturi i opďż˝em poimanju svijeta uvijek proizlaze iz fundamentalnih promjena u znanosti kaskajuďż˝i za njima barem dvjestotinjak godina. Ako se fundamentalno novo otkriďż˝e u fizici dogodilo na poďż˝etku 20. stoljeďż˝a - otkriďż˝em atoma, dijeljenjem atoma na manje komponente te konaďż˝nim otkriďż˝em kvantne fizike koja je matematiďż˝ki formulirana 1927. godine - onda se lako moďż˝e izraďż˝unati kada se moďż˝e oďż˝ekivati da spomenute promjene zahvate širi društveni milje. U tom smislu posebno je vaďż˝na kvantna fizika - znanost koja opisuje temeljne kategorije kauzalnosti, percepcije i odnosa. U kontekstu fundamentalne kvantne promjene svakako treba spomenuti radove Davida Bohma o implicitnom i eksplicitnom poretku, radove drugih znanstvenika o mjestu i ulozi valova u izgradnji svijeta koji nas okruďż˝uje te štošta drugo.

Spomenute ogromne promjene u znanosti polako poďż˝inju prodirati u opďż˝u kulturu, a na mene su snaďż˝no utjecale još u tinejdďż˝ersko doba. Sagledamo li, naime, ďż˝ivot i pojedine znanstvene discipline iz kvantne perspektive, tada nam se otvaraju sasvim novi vidici o psihologiji, društvu, ekonomiji, liderstvu, duhovnosti i drugome. Rijeďż˝ju, svjedoďż˝imo svitanju kvantne paradigme! Pritom treba imati na umu kako se ne radi o tome da kvantna fizika objašnjava sve ta podruďż˝ja niti da se njima bavi. Kvantna fizika govori o elementarnim ďż˝esticama i na tome staje. Meďż˝utim, Newtonova fizika takoďż˝er se nije bavila drugim znanstvenim podruďż˝jima, ali im je potiho prenijela vlastiti mentalni sklop. Iako se Newton bavio ďż˝esticama i silama, nevjerojatno snaďż˝no utjecao je na mnoge druge segmente znanosti, pa tako i na društvene znanosti. Ne kaďż˝e se bez razloga da je fizika „majka svih znanosti“. Vjerojatno je zbog toga Newtonov utjecaj toliko snaďż˝an - isto kao što ďż˝e biti snaďż˝an utjecaj kvantne fizike na buduďż˝a kretanja u liderstvu, menadďż˝mentu, psihologiji ili medicini kada se temeljne postavke kvantne fizike jednom preliju u opďż˝u svjesnost i preoblikuju prevladavajuďż˝u kulturalnu paradigmu. Mislim da se u današnjem svijetu upravo to dogaďż˝a.