Porijeklo reda i poretka
U �ivom svijetu red i poredak nikada se ne name�u u smjeru „od vrha prema dolje“ ili „izvana prema unutra“. Red u sustavu isklju�ivo je rezultat uskla�enog funkcioniranja elemenata koji se me�usobno otkrivaju šire�i vlastite kapacitete. Stoga bismo morali više nau�iti o tim izvorima reda jer iz nekog �udnog razloga i dalje propuštamo zamje�ivati usa�enu sposobnost samoorganizacije �ivu�eg svijeta. Potom, kada se svjesno po�nemo baviti njome, naša se pozornost prirodno premješta s dijelova, „zahr�alih“ komponenti kojima smo se ranije bavili u organizacijskom svijetu, na dublje procese u pozadini u�inkovitosti svake tvrtke.
Britanski fizi�ar David Bohm o tome ka�e: „U svemu tome presudan je �in dubokog razumijevanja kada cjelinu zapravo sagledavamo kao proces koji, ako se pa�ljivo provede, obi�no vodi prema harmoni�nim i ure�enim aktivnostima pa analiziranje dijelova cjeline apsolutno nema smisla“.
Proces odnosnog holizma
U kvantnoj fizici, homologni procesi (procesi koji su jedan drugom sli�ni prema vanjskim osobinama, op.ur.) opisuju se kao odnosni holizam. Rije� je o stvaranju sustava kroz me�uodnos subatomskih �estica kada �estice ne ostaju �estice jer bivaju privu�ene jedne drugima u procesu unutarnjeg povezivanja. Tijekom sraza, putanje elektrona po�inju se toliko ispreplitati da se pojedina�ne osobine ubrzo više uop�e ne razlu�uju. Autorica Danah Zohar o tome piše: “Cjelina �e zadr�ati odre�enu masu, naboj, spin i sli�no, ali �e pritom biti posve nejasno koji elektron �emu doprinosi u svemu tome. Stoga više nema previše smisla govoriti o pojedina�nim svojstvima elektrona jer se ona kontinuirano mijenjaju kako bi se ispunili zahtjevi cjeline.“
Stoga nije teško da elektrone poistovjetimo s ljudima u organizaciji: kre�emo se, spajamo s drugima, stvaramo nove cjeline te se u svemu tome kontinuirano mijenjamo. To smo više ili manje svi iskusili u situacijama kada je naš tim „zbio redove“, kada smo se kao �lanovi vrlo blisko povezali pa je cjelina odjednom dobila na u�inkovitosti koja je mnogo ve�a od sume pojedina�nih doprinosa.