Partneri
Tema mjeseca: qLife No.38: DIGITALNA REVOLUCIJA
Članak: Industrija 4.0, Henning Kagermann, Wolfgang Wahlster, Johannes Helbig, Ariane Hellinger, Veronika Stumpf, Christian Kobsta
Industrija 4.0
Henning Kagermann, Wolfgang Wahlster, Johannes Helbig, Ariane Hellinger, Veronika Stumpf, Christian Kobsta
Njema�ka industrija me�u najkonkurentnijima je u svijetu te dr�i poziciju globalnog lidera u sektoru proizvodnje strojeva i opreme. U velikoj mjeri navedeno predstavlja rezultat pa�ljive specijalizacije u istra�ivanju, razvoju i proizvodnji inovativnih proizvodnih tehnologija te u upravljanju kompleksnim industrijskim procesima. Sna�na industrija proizvodnje strojeva i postrojenja, visoka razina informati�kih kompetencija te specifi�na znanja u podru�ju automatizacije i proizvodnje elektroni�kih komponenti za upravljanje širim mehani�kim i elektri�nim sustavima, pru�aju njema�kom gospodarstvu odli�nu startnu poziciju za dostizanje liderske pozicije u sektoru in�enjeringa i proizvodnje. Prema tome, njema�ko gospodarstvo jedinstveno je pozicionirano za korištenje ogromnih potencijala nove „industrijalizacije“: Industrije 4.0.
Prve tri industrijske revolucije redom su nastale kao rezultat prijelomnih inovacija njihova vremena: mehanizacije, elektri�ne energije i informacijskih tehnologija. U današnje vrijeme uvo�enje „interneta stvari i usluga“ (engl. Internet of Things and Internet of Services) u proizvodno okru�enje poti�e nastajanje tzv. „�etvrte industrijske revolucije“ koja �e oformiti globalne mre�e strojeva, logisti�kih sustava i proizvodnih pogona u formi Cyber-Physical Systemsa (CPS-a). U proizvodnom okru�enju, spomenuti CPS „cyber-fizi�ki sustavi“ obuhva�at �e inteligentna proizvodna postrojenja, inteligentne strojeve, inteligentne logisti�ke sustave i inteligentne proizvode koji �e samostalno razmjenjivati informacije, pokretati aktivnosti i neovisno se me�usobno kontrolirati �ime �e se potaknuti fundamentalna unaprje�enja industrijskih procesa proizvodnje, in�enjeringa, upotrebe novih materijala te optimizacije lanaca snabdijevanja i upravljanja �ivotnim ciklusima proizvoda.
Inteligentne tvornice, koje se polako po�inju pojavljivati u poslovnom okru�enju, koriste se potpuno novim pristupom proizvodnji. Inteligentni proizvodi odlikuju se jedinstvenim i prepoznatljivim svojstvima te ih se u svakom trenutku mo�e locirati, poznaju vlastitu povijest, trenuta�ni status i alternativne putove za dostizanje ciljanog stanja. Elektroni�ki sustavi koji upravljaju drugim mehani�kim i elektri�nim sustavima (engl. embedded systems) vertikalno se umre�avaju s poslovnim procesima tvornica i poduze�a, a horizontalno s disperziranim mre�ama stvaranja vrijednosti kojima se upravlja u realnom vremenu - od trenutka naru�ivanja pa sve do kupca. Osim toga, rije� je o sustavima koji omogu�uju i zahtijevaju in�enjering procesa „od po�etka do kraja“ cijelog lanca vrijednosti (engl. end-to-end engineering).
Sve u svemu, Industrija 4.0 nudi ogromne mogu�nosti nezabilje�ene u ljudskoj povijesti. Primjerice, inteligentne tvornice profitabilno �e proizvoditi veoma male serije - pa �ak i jednokratne proizvode - kako bi zadovoljile potrebe individualnog potroša�a. U industriji 4.0 dinami�ki poslovni procesi i in�enjering omogu�it �e da se proizvodni procesi mijenjaju u bilo kojem trenutku te u bilo kojoj fazi kako bi se, primjerice, fleksibilno odgovorilo na zastoje u isporuci roba ili druge pogreške dobavlja�a. Osim toga, sustavi �e od po�etka do kraja proizvodnog procesa biti transparentni �ime �e se umnogome olakšati optimizacija odlu�ivanja. Rije�ju, Industrija 4.0 donosi sa sobom sasvim nove na�ine stvaranja vrijednosti i poslovne modele. Stoga bi od nadolaze�eg koncepta posebnu korist mogle imati start-up tvrtke i mali poduzetnici radi toga što �e se u mnogo ve�oj mjeri otvarati prilike za njihovo sudjelovanje u proizvodnji velikih kompanija.
Pored toga, Industrija 4.0 uhvatit �e se u koštac i ponuditi rješenja za klju�ne izazove današnjeg svijeta kao što su, primjerice, u�inkovito korištenje resursa i energije, urbanizacija velikih gradova i demografske promjene. Uvo�enje naprednih tehnologija omogu�it �e kontinuirano pove�anje produktivnosti resursa i njihovo u�inkovito korištenje u cijelom lancu vrijednosti. Zahvaljuju�i tome, organizacija rada mnogo bolje �e se prilagoditi demografskim promjenama i društvenim �imbenicima.
Inteligentna rješenja za pomo�ne poslove oslobodit �e djelatnike rutinskih zadataka pa �e se oni u mnogo ve�oj mjeri posve�ivati kreativnim poslovima i aktivnostima više dodane vrijednosti. O�ekivani problemi pomanjkanja kvalificiranih zaposlenika mogli bi se riješiti tako da stariji radnici produ�e radni vijek te du�e ostanu produktivni. Fleksibilna organizacija rada omogu�it �e radnicima uspješno uskla�ivanje poslovnog i privatnog �ivota te daljnje stru�no usavršavanje uz ve�e osobno zadovoljstvo i osobnu ispunjenost.
U okolnostima globalnog ja�anja konkurentnosti sektora industrijske proizvodnje te sektora proizvodnje strojeva i opreme za proizvodnju, Njema�ka nije jedina zemlja koja je prepoznala nove trendove i po�ela primjenjivati Internet of Things and Internet of Services u industriji. Uz konkurente iz Azije, zna�ajnu prijetnju njema�kom gospodarstvu predstavljaju i Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave koje tako�er uvode razne mjere promocije „napredne industrijske proizvodnje“.
