Partneri
Tema mjeseca: qLife No.38: DIGITALNA REVOLUCIJA
Članak: Obilje�ja digitalne revolucije , Intervju s Goranom Radmanom
Obilje�ja digitalne revolucije
Intervju s Goranom Radmanom Goran Radman, prodekan za me�unarodnu suradnju i voditelj studija eLeadership MBA na Visokom u�ilištu Algebra u Zagrebu.Marko Lu�i�, urednik i �lan uprave stru�nog �asopisa qLife
Goran Radman prodekan je za me�unarodnu suradnju i voditelj studija eLeadership MBA na Visokom u�ilištu Algebra u Zagrebu.
Akademsko obrazovanje stjecao je na diplomskom studiju politologije te poslijediplomskom i doktorskom studiju Me�unarodnih odnosa Fakulteta politi�kih znanosti Sveu�ilišta u Zagrebu. Diplomu iz poslovnog upravljanja (MBA) stekao je na Wharton Schoolu, a druga poslovna znanja i vještine usavršavao je kroz programe za izvršne direktore na INSEAD i London School of Economics. Strateško i transformacijsko upravljanje, konkurentnost, inovativnost te me�unarodne integracije njegova su ekspertna i predava�ka podru�ja.
Profesionalnu karijeru zapo�eo je 1984. kao savjetnik za me�unarodne odnose u Predsjedništvu SR Hrvatske, a nastavio kao generalni direktor Televizije Zagreb (1987.). U privatni sektor otišao je 1992. kao direktor tvrtke MicroLAB. U Microsoft Corporation prelazi 1996. kako bi osnovao i pokrenuo Microsoft Hrvatska a zatim postao generalni direktor najprije Adriatic, a potom i regije Jugoisto�ne Europe. Godine 2004. imenovan je predsjednikom Microsofta za Isto�nu i Središnju i Isto�nu Europu te je u toj ulozi sura�ivao s institucijama Europske unije, vladama, poslovnim sektorom i nevladinim organizacijama na stvaranju strateških partnerstava za ICT konkurentnost, odr�ivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje. Nakon odlaska iz Microsofta (2009.) osnovao je tvrtku NAUTAR za strateško savjetovanje, bio je dekan Veleu�ilišta VERN', predsjednik partnerske tvrtke SenseConsulting te glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije.
Autor je niza stru�nih i znanstvenih �lanaka te suradnik u izdavanju brojnih knjiga iz društvenih podru�ja tranzicije, me�unarodnih odnosa, medija, menad�menta i informacijskih tehnologija.
CIJELI TEKST
qLife: Globalna svjetska zajednica trenuta�no se suo�ava s dramati�nim promjenama potaknutima i omogu�enima suvremenim digitalnim tehnologijama koje nagovještavaju da �e se iz temelja promijeniti na�in na koji �ivimo, radimo i organiziramo društvenu zajednicu. Svojim zna�ajem, razmjerima i kompleksnošï¿½u transformacija zasigurno ne�e biti usporediva s bilo kojim dosad poznatim ljudskim iskustvom. O �emu je zapravo rije�? Mo�emo li pretpostaviti kako �e se sve to skupa odvijati?
Goran Radman: Bilo bi nam mnogo lakše kada bismo znali o �emu se radi, naravno. Me�utim, paradigmatski se nalazimo pred klju�nom civilizacijskom dvojbom: imamo dojam da nam je znanje dostupno i da znamo strašno puno jer su nam sve informacije naizgled na dohvat ruke, ali istovremeno imamo duboki osje�aj skepse jer zapravo nemamo pojma o tome što se doga�a pred našim o�ima i kamo to sve skupa vodi. Rije� je o paradoksu suvremenog svijeta: znamo puno, ali razumijemo vrlo malo. Mislim da je to najsa�etiji opis trenutka u kojem se nalazimo.
S druge strane, tehnologija je oduvijek omogu�avala promjene. Još od davnih vremena, primjerice, kad se Inkama dogodio kota�. Otprilike deset tisu�a godina stara je pri�a o tome „zašto loviti �ivotinje ako ih mo�emo pripitomiti i koristiti za proizvodnju, transport i komuniciranje“ koja je dovela do razvoja razli�itih alata i sprava te na kraju omogu�ila prelazak iz agrarnog u industrijsko društvo. Oduvijek su se, dakle, zna�ajne promjene temeljile na nekim tehnologijama. Pritom treba imati na umu da govore�i o „tehnologijama“ u suvremenom smislu zapravo mislimo na tzv. industrijske revolucije. A tu se ne radi samo o tehnologijama u u�em smislu - samima za sebe ili izdvojenima od svega drugoga. Industrijske revolucije podrazumijevaju tehnologiju koja funkcionira u nekom kontekstu u kojem je promjena podr�ana ostalim dovoljno zrelim uvjetima. Dakle, tehnologija jest poticaj, ali cjelina ekonomskog i društvenog konteksta mora biti spremna za prihva�anje novih rješenja kako bi nastalo ono što nazivamo „industrijskom revolucijom“.
Primjerice, zahvaljuju�i izumu parnoga kotla Prva industrijska revolucija omogu�ila je veliki iskorak u smislu mehanizacije primarne proizvodnje. Stvoren je stroj koji je omogu�io mnogo u�inkovitije korištenje ljudskog rada od svega poznatog prije toga. U višoj fazi razvoja taj stroj do�ivio je punu eksploataciju kroz razvoj �eljeznice i pomorstva, a to je stvorilo novu infrastrukturu koja je omogu�ila zna�ajno ubrzanje i prostornu ekspanziju ekonomskog �ivota.
