Partneri
Tema mjeseca: qLife No.38: DIGITALNA REVOLUCIJA
Članak: Obilje�ja digitalne revolucije , Intervju s Goranom Radmanom
qLife: Što je s Drugom industrijskom revolucijom?
GR: Drugu industrijsku revoluciju obilje�ava otkri�e i korištenje elektri�ne struje. U ekonomskom smislu, elektri�na struja omogu�ila je ubrzani razvoj strojeva za proizvodnju i �itavoga sekundarnoga gospodarskog sektora. Motor s unutarnjim sagorijevanjem, masovna proizvodnja Forda T na proizvodnoj traci, a nešto kasnije i aviona, iskustveni su simboli vremena novog bogatstva i blagostanja u uvjetima brzih promjena.
Tre�a industrijska ili „informati�ka“ revolucija omogu�ena je prvim dvjema te je na neki na�in njihov „logi�ni“ nastavak. U bitnome se opredmetila u masovnoj elektronici i velikim strojevima za automatsku obradu podataka, primjerice, kada je IBM u travnju 1964. godine predstavio prvo mainframe ra�unalo System/360. Ironi�no, tek nešto prije njihov tadašnji predsjednik Thomas J. Watson izjavio je kako vjeruje da „postoji tr�ište za otprilike pet takvih ra�unala“.
qLife: To mi nalikuje izjavi lorda Calvina koji je studentima fizike na Royal Society rekao da „ne razumije zašto �ele studirati fiziku kad je na tom podru�ju ve� sve otkriveno?!“
GR: Istina, i najve�i ponekad pogriješe! Ali tadašnje „greške“ znaju biti i proro�anske iz današnje perspektive.
qLife: Vratimo se na Tre�u industrijsku revoluciju. Ima li još što bitno o njoj re�i?
GR: Tre�a industrijska revolucija - posebice u njezinoj kasnoj fazi pojave „mre�e svih mre�a“ i na njoj temeljenih rješenja - omogu�ila je silan razvoj tzv. „uslu�nih“ odnosno „tercijarnih djelatnosti“ te propulziju s njima povezanog „intelektualnog kapitala“. Otvorilo se jedno posve novo podru�je u kojem je znanje postalo samostalan i neovisan proizvodni �imbenik na kojem je izrasla „nova ekonomija“. Za tu ekonomiju nije trebalo „ni cigle ni �buke“ na kojima se temelje strukture prethodnih dviju revolucija. Dinami�an predvodnik tog novog gospodarstva bila je informacijsko-komunikacijska industrija.
qLife: I sad imamo �etvrtu industrijsku revoluciju.
GR: Tako je. Trenuta�no nas zapljuskuju vali�i koji prethode „tsunamiju“ �etvrte industrijske revolucije koju se još naziva i digitalnom revolucijom. I ona se djelomi�no nastavlja na dostignu�a prethodne radi toga što je umnogome utemeljena na informati�kim tehnologijama. Me�utim, sagledamo li je iz šire perspektive shvatit �emo da je ovdje ponajmanje rije� o tehnologiji kao tehnici - koja u me�uvremenu samu sebe dokida jer je postala sveprisutna i u potpunosti dostupna - ve� prije svega o društvenom i kulturnom, ako �elite i civilizacijskom fenomenu, koji omogu�uje posve druga�iji na�in razmišljanja i poimanja suvremenog �ivota i svijeta.
U filozofskom smislu razdoblje je ve� najavljeno postmodernom i dekonstruktivizmom, a novi skepticizam i neokonzervativizam samo su prirodne i donekle o�ekivane reakcije na taj novi modernizam. �etvrta industrijska revolucija (digitalna) najavljuje mogu�nost nove konstrukcije prakti�ki svih poznatih struktura - podjednako opipljivih i neopipljivih - te se osim toga mo�e poimati i u širim prostorima svjetova koje danas obi�no nazivamo fizi�kim ili biološkim. Ponekad mo�e biti rije� samo o dizajnu, a ponekad i o posve novom funkcionalnom pristupu. �etvrta industrijska revolucija postavlja, naime, radikalno pitanje: „Mora li sve što je bilo opredme�eno i društveno prihva�eno u nekom trenutku ljudske povijesti nu�no ostati baš takvo kakvo jest? Ili bi se moglo reinterpretirati i iznova konstruirati?“
qLife: Pojam „digitalno“ u meni budi sasvim druga�ije konotacije. Prvenstveno ga do�ivljavam iz informati�ko-tehnološke perspektive.
GR: Razumijem. Upravo zato skre�em pozornost na �injenicu da „digitalnu revoluciju“ ne treba shva�ati isklju�ivo u tom u�em tehni�ko-tehnološkom smislu kao što se to uobi�ajeno �ini. Pojam „digitalna“ u kontekstu „revolucije“ koristi se samo kao konstrukt ili izvedenica poimanja o tome da je nešto, zahvaljuju�i dosezima suvremene znanosti, na neki na�in sastavljeno od dijelova (atomizirano) te da se ti dijelovi mogu „digitalizirati“ te iznova interpretirati kao cjelina - odnosno sastavljati na neki posve druga�iji na�in. Primjerice, to se odnosi na dekonstrukciju i ponovnu konstrukciju organizama, tijela, materijala, disciplina, institucija, ure�aja i drugog.
Sje�ate li se pri�e o PC klonu? Nakon što je IBM patentom zaštitio svoju PC tehnologiju, pojavili su se drugi proizvo�a�i koji su tvrdili da komponente osobnog ra�unala mogu sklopiti na posve druga�iji na�in i dobiti ra�unalo druga�ijih svojstava iako je isto „IBM kompatibilno“. Ovime je bilo otvoreno jedno od klju�nih mjesta inoviranja u informati�koj tehnologiji.
