Partneri
Tema mjeseca: qLife No.38: DIGITALNA REVOLUCIJA
Članak: Obilje�ja digitalne revolucije , Intervju s Goranom Radmanom
qLife: Dakle, mo�e se zaklju�iti da je „digitalna revolucija“ posve druga�ija od dosadašnjih?
GR: Digitalna, odnosno �etvrta industrijska revolucija, ne odnosi se samo na inteligentne i me�usobno povezane sustave... njezin doseg mnogo je širi. U kontekstu digitalne revolucije govorimo o simultanoj pojavi valova inovacija u brojnim podru�jima kao što su, primjerice, sekvencioniranje gena i nanotehnologija, novi materijali ili kvantna ra�unala. Posebnom i druga�ijom od prethodnih revolucija �ini je povezivost digitalnih komponenti i mogu�nosti interakcije tih komponenti izvan granica poznatih fizi�kih i bioloških svjetova.
Sve što se doga�a u okviru digitalne revolucije izlazi iz okvira onoga što smo do sada tradicionalno nazivali „na�inom proizvodnje“ te ulazi u sferu novog poimanja �ivota i društva izvan dosadašnjeg ljudskog iskustva. Sve industrijske revolucije redom su, kako bi to filozofi rekli, samo „reinterpretirale na�in društvene proizvodnje“ - u smislu preslagivanja biološke, društvene i ekonomske komponente �ivota - u neki novi kontekst. Digitalna revolucija stvara posve novo poimanje ljudskog �ivota, novi na�in mišljenja, te izlazi iz okvira onoga što smo u praksi do sada nazivali „revolucijom“ ili „obratom“.
Pored navedene paradigmatske, nekoliko je klju�nih fenomenoloških razlika u odnosu na prethodne „revolucije“. Prva razlika ogleda se u nevjerojatnoj brzini ili dinamici. Naime, za razliku od prijašnjih revolucija koje su uglavnom nastajale prema linearnome modelu, u ovom slu�aju promjena je eksponencijalne prirode jer svaka nova promjena multiplicira svoje efekte stvaraju�i time niz novih promjena. Dakle, rije� je o uvišestru�avanju, a ne o nadogra�ivanju.
Druga fenomenološka razlika �etvrte industrijske revolucije u odnosu na prethodne ogleda se u obuhvatu ili djelokrugu. Njome su, naime, ve� sada zahva�ene, ili �e uskoro to biti, gotovo sve ljudske djelatnosti, a ne samo one koje tradicionalno smještamo u ekonomiju ili gospodarstvo.
Tre�i fenomenološki utjecaj je sustavski. Kako po dubini tako i po širini, transformacija �e istovremeno obuhvatiti sve nama poznate sustave proizvodnje, �ivljenja i upravljanja. Prema tome, mogli bismo kazati da je vidljivo kako je jedan civilizacijski koncept potrošen, da je stigao svom kraju te da se polako stvara neki drugi koji još uvijek ne mo�emo kvalitetno artikulirati. U ovom trenutku �ivimo u svojevrsnom me�uprostoru, tranziciji izme�u dvaju civilizacijskih nastojanja.
qLife: Dolaze�i na intervju razgovarao sam s prijateljicom koja nije znala da sam nedavno proslavio ro�endan. S obzirom na to da redovno prati Facebook �udila se kako nije primijetila objavu te informacije. Još se više za�udila kada sam joj kazao da sam blokirao publikaciju datuma jer mi se ta „virtualna ceremonija“ uop�e ne svi�a. Ona, naime, posve druga�ije razmišlja. Drago joj je kad se Facebook prijatelji „sjete“ i �estitaju joj dan ro�enja. Nije li to konkretan primjer razli�itog poimanja nove kulture?
GR: Jest. Osim navedenog treba promišljati i o drugoj krajnosti: koliko se ro�endana ve� doga�a samo na Facebooku i nigdje drugdje? Koliko se doga�aja doga�a isklju�ivo u virtualnom, a ne i u „stvarnom“ svijetu. Vaše poimanje „ro�endana“ prete�ito je povezano sa stvarnim svijetom. No, vaša prijateljica „ro�endan“ povezuje s nekim „svojim“ svijetom tako da je „virtualna ceremonija“ njoj sasvim u redu. Prema tome, navedeni primjer odli�no ukazuje na dekonstrukciju u praksi: ne�e li vremenom sve više ljudi prihva�ati kao normalno da je „ro�endan“ primarno izvan neposredno osjetilnog i socijalnog, ljudima priro�enog, ve� negdje na Facebooku?
qLife: Interesantno. Mo�da �e naša djeca „slaviti“ isklju�ivo na aplikacijama u virtualnom svijetu.
GR: Navedeni primjer vratio nas je na postmoderno dekonstruiranje. Je li ro�endan ono što vi mislite da jest ili je ro�endan nešto posve drugo, o �emu zasad nemate pojma?
