Partneri
Tema mjeseca: qLife No.38: DIGITALNA REVOLUCIJA
Članak: Obilje�ja digitalne revolucije , Intervju s Goranom Radmanom
qLife: Poput prethodnih, �etvrta industrijska revolucija na sva zvona najavljuje pove�anje blagostanja �ovje�anstva i unaprje�enje kvalitete �ivota ljudi širom svijeta. Istovremeno, u tom istom svijetu svjedo�imo kontinuiranom pove�anju jaza izme�u bogatih i siromašnih kojemu se kraj ne nazire. Donosi li ova transformacija više prilika nerazvijenima ili �e dodatno pove�ati postoje�e socijalne razlike i globalne neuravnote�enosti?
GR: S velikim uzbu�enjem razmišljam o novim mogu�nostima. Otvaraju se silne nove mogu�nosti za cijelo �ovje�anstvo i to nikome nije sporno. Istovremeno se otvaraju i eventualne zastrašuju�e posljedice ako se digitalna revolucija na kraju pretvori u još jednu veliku nepravdu u kojoj �e profitirati bogati, razvijeni i obrazovani, a izgubiti siromašni, nerazvijeni i neobrazovani.
Pa ipak, kada me ve� pitate o tome, re�i �u što mislim: neovisno o samoj prirodi revolucije smatram da �e ve�e koristi od nje imati društva koja su do sada izgradila višu razinu homogenosti, solidarnosti i socijalne svijesti o sebi kao cjelini, odnosno zajednice koje �e u kriti�nom trenutku znati reagirati cjelinom i pripremljenošï¿½u društva, a ne fragmentarno kako se to, primjerice, kod nas u Hrvatskoj �ini. Kroz povijest se, naime, lijepo uo�ava raspad nekih društava koja na mogu�nosti nisu odgovorila kao cjelina, te uspon drugih društava koja su u sli�nom kontekstu uspjela. To nema nu�no veze s materijalnom razvijenošï¿½u.
Primjerice, 1930-ih Argentina je bila bogatija od Japana, a Irska je bila toliko siromašna dr�ava da se iz nje masovno bje�alo od gladi i bolesti. Danas je situacija stubokom promijenjena: Irska je jedna od najbogatijih i najprosperitetnijih europskih dr�ava, a Japan je Argentini postao nedosti�ni „svemir“. Dakle, itekako je mogu�e da �emo u samo jednom ljudskom vijeku koji stoji pred nama svjedo�iti upravo takvim „tektonskim“ promjenama. Bez obzira na dostignuti stupanj razvoja, više nitko nikome ništa ne mo�e garantirati. Izazovi i mogu�nosti pred nama mogu stvoriti o�ekivane pobjednike, ali isto tako mogu dovesti do neo�ekivanih rezultata.
Upravo radi toga smatram da je kvaliteta društva odnosno društvenog tkiva nevjerojatno va�na. Društva koja su izgradila viši stupanj homogenosti i solidarnosti, te istovremeno viši stupanj autonomije pojedinca, imat �e ve�e šanse uspjeti u novim uvjetima - neovisno o sadašnjem materijalnom razvoju. Kada sada pri�am o tome primarno mislim na skandinavske zemlje, ali imam u vidu i to da još uvijek ne razumijemo kako su krojena društvena tkiva nekih drugih zemalja iz kojih bi mo�da mogla sti�i spomenuta iznena�enja.
qLife: To nas vra�a na po�etak razgovora - kada smo naveli da o „revoluciji“ malo toga znamo.
GR: Tako je. Mo�emo nešto pretpostaviti, ali sa sigurnošï¿½u ništa ne mo�emo znati jer procesi revolucije u tili �as mogu promijeniti usmjerenje. Istovremeno, ako govorimo o raslojavanju koje se nazire kao nusprodukt tranzicijskih promjena, tada se mo�e kazati kako se ono mo�e objasniti s nekoliko klju�nih kvalifikacija.
Prva je da �e znanje ili talent postati klju�ni proizvodni �imbenik i zamijeniti na tome mjestu rad, a druga da se rad - koji se ve� raslojio na fizi�ki i intelektualni - sada po�eo razdvajati na intelektualni rad uop�e, te na znanje ili talent specifi�no.
Pojedinci ili tvrtke koje posjeduju intelektualni ili financijski kapital više �e prosperirati nego fizi�ke ili pravne osobe �ije blagostanje ovisi samo o njihovu vlastitom radu. Posljedi�no tome, do�i �e do raslojavanja rada na radno intenzivan i intelektualno intenzivan rad – što sadašnjoj tzv. “srednjoj klasi“ donosi velike egzistencijalne rizike u promjenama izazvanima novim tehnologijama. Ljudi u toj kategoriji imat �e velikih teško�a u odr�avanju ve� ostvarenog blagostanja za sebe i svoje potomke.
Kada promišljamo o tome gdje je srednja klasa najrazvijenija, dolazimo do toga da je to upravo u najrazvijenijim društvima. S obzirom na to da �e digitalna revolucija najradikalnije utjecati na poslove koje obavlja srednja klasa - supstitucijom robotima i drugim visokim tehnologijama - navedeno vidim jednim od klju�nih izvora konflikata. Zanimljivo �e biti pratiti ho�e li se srednja klasa uspjeti prilagoditi promjenama te kakve �e posljedice �etvrta industrijska revolucija ostaviti na ovaj va�an segment društva. Jer, neki �e se poslovi ipak odr�ati, a neki, naizgled neatraktivni, poput vrtlara ili njegovatelja, mogli bi se �ak i dodatno afirmirati.
