Partneri
Tema mjeseca: qLife No.38: DIGITALNA REVOLUCIJA
Članak: Obilje�ja digitalne revolucije , Intervju s Goranom Radmanom
qLife: U tradicionalnom poslovnom svijetu prevladava dojam da se postoje�a dinamika tehnoloških inovacija i izlo�enost radikalnim promjenama (disrupcijama) na tr�ištu teško mo�e razumjeti, pratiti ili predvidjeti. �ak i moderni, dobro obaviješteni i umre�eni lideri i menad�eri ne snalaze se najbolje u ovim promjenama bez presedana. Stoga se name�e pitanje: kako �e se digitalna revolucija odraziti na svijet liderstva i menad�menta, odnosno na svijet poslovanja?
GR: Na strani ponude velike su promjene u na�inu zadovoljenja tr�išne potra�nje te u strukturi lanca vrijednosti. Sve �ešï¿½e se doga�a izravno povezivanje ponu�a�a i krajnjih korisnika, a posrednici koji nisu u mogu�nosti dodati novu vrijednost polako, ali sigurno nestaju. Izazov predstavljaju i dinami�ni novi igra�i koji na svojim ple�ima ne nose teret paradigmatskog naslje�a o tome kako se proizvodilo, prodavalo i poslovalo u prošlosti. Novi igra�i sposobni su zapo�eti nešto novo potpuno iz po�etka pa vide svoje tr�išne prilike posve druk�ije.
U kontekstu digitalne revolucije najve�u promjenu predstavljaju tehnološke 'platforme' koje reinterpretiraju tradicionalnu ekonomiju objedinjavaju�i ponudu i potra�nju. Platforme omogu�uju stvaranje „tr�išta na jednome mjestu“ odnosno postaju tr�išta za sebe. Primjerice, pogledajte u što se pretvara Amazon koji se pokušava nametnuti kao supstitucija za cjelokupne tr�išne segmente. S druge strane, dio takvih platformi podr�ava razvoj fenomena koji poznajemo pod imenom “ekonomija dijeljenja“: Airbnb, Uber i sli�ne platforme podr�avaju dijeljenje dobara odli�no zara�uju�i u tom biznisu kao „omogu�itelji“.
Nove tehnologije omogu�uju korištenja roba i usluga na na�in koji donedavno nije bio mogu�. Imovina i robe se, primjerice, sve manje posjeduju, a sve više dijele prilikom korištenja što predstavlja trend koji �e u budu�nosti zasigurno dodatno oja�ati. Istra�ivanja su, naime, pokazala da mla�e generacije ne razmišljaju toliko u kategorijama „imanja“ i „posjedovanja“ ve� prije u kategorijama „korištenja“ imovine i pojedinih roba. Njima nije toliko va�no „imati“ (auto, vikendicu) koliko je to nama ranije bilo, ve� im je va�no stjecati iskustva kroz korištenje. Upravo se na tom fenomenu grade osnove nekog novog društva i novoga gospodarstva u kojem �e specifi�ne platforme, koje �e postati „tr�išta za sebe“ te koje �e pru�ati podršku dijeljenju, biti neobi�no va�ne.
One �e istovremeno sniziti barijere i smanjiti rizike ulaska na tr�ište što �e znatno pospješiti konkurentsku dinamiku i mnogima omogu�iti da o poduzetništvu promišljaju na nov i originalan na�in oslanjaju�i se više na vlastitu inovativnost nego na vlastiti kapital. Više ne�e trebati razmišljati na na�in „prodat �u ku�u kako bih sredstva ulo�io u biznis“ jer se danas virtualno i uz niske po�etne troškove mnogo toga mo�e raditi. Primjerice, mo�e se pokrenuti trgovina na internetu, a da se u posao malo ili ništa ne investira.
qLife: Hm... Tako bi mo�da moglo biti u idealnom „ru�i�astom“ scenariju. Moje je mišljenje kako je to jedna velika iluzija. Mislim da �e digitalna revolucija umnogome pogoršati stvari u segmentu poduzetništva jer internet podr�ava igru u kojoj „pobjednik uzima sve“. Primjerice, ideja da �e netko Njuškalu preoteti liderski status me�u oglašiva�ima tako što �e „pokrenuti svoju stranicu za mali novac te potom ne�e previše investirati“ utopijska je. Ili mo�da nije?
GR: Digitalna revolucija donosi sa sobom jako puno fenomena. Naravno da mnogo toga ovisi o tome kada si i na koji na�in ušao na tr�ište.
�etvrta industrijska revolucija utjecat �e na o�ekivanja korisnika (radi toga što je znatno oja�ala njihova tr�išna mo�), na unaprje�enje i dostupnost proizvoda (jer se pove�ala njihova kvaliteta), na sposobnost suradni�kog inoviranja (nove platforme za suradnju i inoviranje), na organizaciju poslovnih subjekata (matri�ne, fleksibilne i dinami�ki prilagodljive oportunisti�ke strukture zamijenit �e krute hijerarhije). Sveukupno gledano, promjena od informatizacije (Tre�a ind. rev.) ka inovativnosti utemeljenoj na kombinaciji tehnologija (�etvrta ind. rev.) tjera tvrtke da iz temelja propitaju vlastite poslovne modele. Pa ipak, poanta ostaje u tome da poslovni lideri i menad�eri moraju razumjeti promjene u svojoj okolini te potom iz te perspektive propitati vlastite operativne odluke. Sve to trebalo bi ih navesti da uporno i kontinuirano inoviraju što su i dosad trebali �initi.
