Partneri
Tema mjeseca: qLife No.38: DIGITALNA REVOLUCIJA
Članak: Obilje�ja digitalne revolucije , Intervju s Goranom Radmanom
qLife: Zahvaljuju�i novim tehnologijama �ini se kao da se virtualni i stvarni svjetovi nastavljaju me�usobno pribli�avati i pro�imati tako blisko da otvaraju neke posve nove mogu�nosti u ljudskoj spoznaji i djelovanju. Koje su to konkretne promjene najviše omogu�ile?
GR: Trenuta�no se suo�avamo s brojnim fenomenima koji nam ve� danas govore o promjeni paradigme fizi�kih svjetova. Ne�u previše govoriti o nekim op�epoznatima kao što su, primjerice, autonomna vozila. Vratit �u se na ranije re�eno: novi svijetovi otvaraju se reinterpretacijom onoga što danas do�ivljavamo „prijevoznim sredstvom“. Tada „automobil“ postaje samo jedno specifi�no transportno sredstvo koje �e gotovo sigurno, kao i sva druga vozila, postati autonomno u smislu da �e samostalno upravljati sobom. Sli�na je pri�a s 3D i 4D printerima; mislim da su i oni postali op�epoznati fenomen digitalnog svijeta koji �e, uz brojne druge inovacije, omogu�iti proizvodnju stvari na jedan posve druk�iji, netradicionalan na�in - na daljinu. Osim toga, o�ekujem ogromne promjene u na�inu organiziranja proizvodnje koja �e „stvarati stvari“ tamo gdje budu potrebne, a ne tamo gdje se nalazi tvornica odnosno mjesto proizvodnje. Kad se takvi sustavi ustabile i prošire, sami �emo proizvoditi sve što nam osnovno treba umjesto da po robu nekamo odlazimo, kako je sada slu�aj.
Još bi trebalo ukazati na dva ili tri podru�ja koja su strašno va�na, a u ovom trenutku ih podcjenjujemo. Prvo podru�je nazivamo naprednom robotikom koja se ne odnosi samo na slu�ajeve kada roboti preuzimaju ljudske, uglavnom repetitivne poslove ve� i na tzv. „samou�e�e strojeve“ koji nastaju kombinacijom robotike i umjetne inteligencije. Takvi strojevi ne obavljaju samo zada�e koje im je netko drugi zadao nego su u stanju interpretirati te zada�e u odre�enom kontekstu i prilago�avati ih stvarnim potrebama. Prema tome, napredna robotika zasigurno �e predstavljati jednu od klju�nih promjena u fizi�kom svijetu pa �emo se u poslu sve �ešï¿½e susretati s raznim elektroni�ki inteligentnim supstitutima ljudi.
Sljede�e va�no podru�je na koje treba ukazati jesu novi, inteligentni materijali u koje spadaju materijali koji se sami obnavljaju ili �iste, metali s memorijom koja im omogu�ava samostalnu obnovu oblika, keramika i kristali koji zra�ni pritisak pretvaraju u kineti�ku energiju ili nanomaterijali kao, primjerice, grafen koji je 200 puta ja�i od �elika i milijun puta tanji od ljudske kose te je istovremeno izvrstan provodnik topline i elektriciteta. Dakle, rije� je o posve novoj vrsti materijala koji �e potaknuti druga�iju interpretaciju o tome što „stvari“ jesu, što bi trebale biti, kako bi trebale izgledati te kako bi trebale funkcionirati.
Tre�e podru�je na koje treba ukazati mogu�nost je upravljanja stvarima pomo�u misli koje se ubrzano razvija razvojem umjetne inteligencije i senzorskih tehnologija. Prema tome, mo�e se o�ekivati da �emo u bli�oj ili daljoj budu�nosti ambijentom sve više upravljati pomo�u vlastitih misli.
qLife: S obzirom na to da ve� neko vrijeme �ivimo u svijetu informati�ke tehnologije te da smo se nau�ili koristiti njome, mo�ete li nam re�i koje su promjene u digitalnom svijetu omogu�ile tu konvergenciju?
GR: Premda su djelomi�no nastavak IT svijeta Tre�e industrijske revolucije, klju�ne tehnologije koje omogu�avaju konvergenciju posve su razli�ite od nama poznatih. O njima treba kazati prije svega da nisu me�usobno hijerarhi�ne, nisu jedne drugima posredovane te ne ovise izravno jedna o drugoj pa se stoga razvijaju policentri�no i u velikoj mjeri autonomno. U Tre�oj industrijskoj revoluciji tehnologija se uglavnom svodila na brzinu procesora, a danas se ista više uop�e ne spominje.
Jedna od klju�nih poveznica stvarnog i virtualnog svijeta je IoT, Internet of Things, odnosno „internet stvari“ koji �e omogu�iti ljudima da inteligentno koriste stvari zahvaljuju�i brojnim senzorima i drugim pomagalima koji �e ih povezati virtualnim mre�ama i omogu�iti njihovo inteligentno korištenje.
Na sli�an na�in redefinirat �e se komunikacija i suradnja ljudi i institucija. Primjerice, Blockchain koji se najkra�e opisuje kao „glavna financijska knjiga“, u kojoj je pouzdano zapisano tko ima koliko novca i tko je kome dao koliko novca u prošlosti, u stvari predstavlja univerzalni protokol putem kojeg mre�e ra�unala kolektivno verificiraju transakcije prije nego se one zabilje�e i odobre. Na osnovu tog protokola stvara se nebrojeno puno aplikacija koje brzo nalaze svoju korisnost u svakodnevnom �ivotu, uklju�uju�i i kriptovalute. Zahvaljuju�i Blockchainu mogu�e je reinterpretirati i prostor javne djelatnosti. Primjerice, uskoro bismo se mogli upitati: �emu nam slu�i javna uprava ako imamo tehnologiju koja omogu�uje da verificiramo vlastite gra�anske identitete?
Razina povezanosti ljudi omogu�ena mobilnim tehnologijama i potpomognuta ogromnom procesnom snagom, ogromnim kapacitetima pohrane podataka i pristupa informacijama – gotovo da je neograni�ena. No, mogu�nosti na tom podru�ju u budu�nosti �e se dodatno uvišesterostru�iti zahvaljuju�i napretku u nadolaze�im tehnologijama umjetne inteligencije, robotike, „interneta stvari“, autonomnih vozila, 3D i 4D printinga, nanotehnologije, biotehnologije, znanosti o materijalima, mogu�nostima pohrane energije, kvantnog ra�unarstva i drugog. Primjerice, umjetna inteligencija sve sna�nije ulazi u naše �ivote kroz inteligentna vozila, dronove, virtualne pomo�nike, samou�e�e strojeve, softvere koji samostalno prevode ili investiraju, otkrivaju nove lijekove ili predvi�aju naše kulturne interese. U praksi brojnih struka ve� se doga�aju simbioze mikroorganizama, naših tijela, proizvoda koje koristimo, pa �ak i prostora ili zgrada koje nastanjujemo.
