Partneri
Tema mjeseca: qLife No.38: DIGITALNA REVOLUCIJA
Članak: Obilje�ja digitalne revolucije , Intervju s Goranom Radmanom
qLife: Što se novo doga�a u biološkom svijetu?
GR: Projekt dekodiranja ljudskog genoma trajao je više od deset godina i koštao oko 2.7 milijarda ameri�kih dolara. Danas se sekvencioniranje genoma mo�e obaviti za nekoliko sati uz trošak manji od tisu�u dolara. Zahvaljuju�i novim tehnologijama u medicini i bioznanosti znanstvenici više ne�e gubiti vrijeme na pokušaje i pogreške ve� �e izravno eksperimentirati na genetskim korekcijama kako bi uspješnije lije�ili bolesti i propisivali terapije. Uzrok svom tom napretku umnogome treba pripisati dekodiranju ljudskoga genoma kojeg je danas relativno lako rekonstruirati, �ime se otvara jedno novo znanstveno podru�je kojeg nazivamo sintetska biologija. Me�utim, umjetnim stvaranjem potpuno novih DNA modela dobrano zadiremo u pitanja etike i morala kojima �e se sintetska biologija zasigurno morati baviti.
qLife: O�ito je da se s konvergencijom razli�itih svjetova mijenja i društveni �ivot pojedinca. Nove tehnologije i platforme gra�anima sve više omogu�uju neposredno sudjelovanje u upravljanju javnim poslovima, izra�avanje mišljenja, uskla�ivanje s istomišljenicima ili drugim ljudima sli�nih interesa, nadziranje javne vlasti i sli�no. Kako �e sve to utjecati na dr�avne institucije, regulatorni okvir i društvenu kulturu koje smo stvorili u dosadašnjem civilizacijskom razvoju?
GR: Ve� sada se mnogo raspravlja o tome tko bi trebao nadzirati digitalnu infrastrukturu te kome ona doista pripada: u u�em smislu dr�avi ili u širem smislu društvu odnosno javnosti? Me�utim, gledano u cjelini, javne vlasti sve više �e se suo�avati s pritiskom da promijene pristup javnim poslovima i stvaranju politika jer njihova središnja posredni�ka funkcija upravljanja politikama polako nestaje pred novim mogu�nostima natjecanja, redistribucije i decentralizacije ovlasti koje omogu�uju nove tehnologije. U kona�nici, smatram kako �e sposobnost dr�ave i javnih vlasti da se prilagode novim okolnostima presudno utjecati na njihovo funkcionalno pre�ivljavanje. Budu li u stanju objeru�ke prihvatiti svijet disruptivnih promjena koji neumitno nastaje i mijenjati vlastite strukture kako bi omogu�ile ve�u transparentnost i u�inkovitost, tada bi mogle pre�ivjeti. Ako ipak ne uspiju u tome, svi zajedno imat �emo velikih problema.
Navedeno posebno vrijedi u domeni regulacije. Postoje�i sustav javnih politika i odlu�ivanja razvijen je u doba Druge industrijske revolucije kada se u procesu odlu�ivanja imalo vremena pomno prou�avati odre�ena pitanja kako bi se pripremili neophodni odgovori i stvorio primjereni regulatorni okvir. Cijeli proces dizajniran je linearno i mehanicisti�ki, uz strogi pristup "odozgo prema dolje". Me�utim, tako funkcionirati više ne�e biti mogu�e. �etvrta industrijska revolucija grabi naprijed takvom brzinom te zahva�a tako široko podru�je da se regulatori uglavnom ne snalaze ili nisu u stanju primjereno reagirati.
qLife: Prema svemu dosad re�enom, �ini se da �e digitalna revolucija utjecati i na promjenu našeg identiteta te svega što je s njime povezano. Otvaraju li se time pitanja ljudskog osje�aja privatnosti, pojma vlasništva, korisni�kih navika, upravljanja radom i slobodnim vremenom, u�enjem i razvojem vještina, kompetencija i karijere, dru�enja i povezivanja s drugim ljudima?
GR: Potreba za novom definicijom i do�ivljajem identiteta - što je privatno, a što dijelimo s drugima – zasigurno postoji. Vjerujem da je to pitanje povezano sa slabljenjem ili �ak nestankom manjih zajednica, uklju�uju�i i obitelj. Identiteti, naime, postaju univerzalni i do jedne mjere ih je zapravo nemogu�e „zaklju�ati“, isto kao što ne mo�emo „zaklju�ati“ vlastiti osobni identitet, ali ga mo�emo ograni�iti na manje skupine.
Gledano iz osobne perspektive tehnološkog entuzijasta koji rado prihva�a inovacije i sâm se ponekad pitam ho�e li tehnologija vremenom potisnuti neke od klju�nih ljudskih osobina kao što su, primjerice, empatija i suradnja. Ovisnost o tehnologiji i stalna povezanost s njome – trenuta�no kroz pametne telefone - mogla bi nas udaljiti od nekih va�nih ljudskih navada kao što su dokolica, refleksija, propitivanje, sudjelovanje u smislenim razgovorima i asociranju.
Stoga �e jedan od najve�ih izazova �etvrte industrijske revolucije biti privatnost. Kada spominjemo pojam „privatnost“ instinktivno razumijemo o �emu se radi premda ne mo�emo jednostavno definirati o �emu je rije�. Znamo zašto je privatnost va�na, znamo da je to bitna osobina ljudskosti, osobnosti i pojedina�nog. Pa ipak, istovremeno znamo da je dijeljenje informacija o nama zna�ajno za sveukupnu povezanost o kojoj ovisi društveni koncept �etvrte industrijske revolucije. Svatko od nas �eli biti specifi�an, autenti�an, neponovljiv s time da istovremeno �elimo biti društveni, komunicirati i dijeliti s drugim ljudima. Tako polako dolazimo do paradoksalne situacije o kojoj treba raspravljati kako bismo pronašli najbolja rješenja jer �e se utjecaj na naše intimne �ivote i gubitak nadzora nad našim osobnim podacima u narednom razdoblju dodatno intenzivirati.
Istovremeno, revolucija koja se doga�a u domeni biotehnologije i umjetne inteligencije redefinirat �e smisao ljudskog pomicanjem granica �ivotnog vijeka, zdravlja, spoznaje i ukupnih mogu�nosti ljudskih bi�a tjeraju�i nas pritom da iznova definiramo moralne i eti�ke granice. Što to uop�e zna�i �ivjeti 150 godina, biti zdrav, a ne bolestan, što zna�i da nam je sve jasno, da o svemu sve znamo, da u svakom trenutku ispravno interpretiramo kontekst, a ne samo informacije koje dobivamo?
