Usvajanjem navedenih vrlina stvaramo etiďż˝ki kodeks kojeg se potom slijedi. Rijeďż˝ je o vrlinama koje doďż˝ivljavamo i slijedimo sasvim prirodno, u procesu otvaranja (de-envelopmenta) svijesti, ďż˝ime dolazimo do bitno drugaďż˝ijeg pristupa razvoju lidera od uobiďż˝ajenog koji se prakticira u veďż˝ini modernih organizacija. Rijeďż˝ je o sporom i kompleksnom procesu koji u svojim temeljnim obiljeďż˝jima odudara od zahtijeva modernih vremena: traďż˝i veliku volju, duboku posveďż˝enost i disciplinarano uďż˝enje. Vjerovali ili ne, istinski razvoj lidera ne dogaďż˝a se na nekoliko uzastopnih vikend-radionica niti na team buildinzima. Za istinski razvoj potrebno je mnogo više.
 
Tekstovi indijskih autora ne odnose se samo na razvoj hijerarhijskih lidera u organizacijama. Štoviše, evidentno je kako širom svijeta raste svjesnost o tome da uspješni sustavi novog milenija pojam „liderstvo“ poistovjeďż˝uju sa široko rasprostranjenim fenomenom koji je suviše znaďż˝ajan da bi se ograniďż˝io na odabranu nekolicinu. Liderstvo se, naime, javlja u brojnim oblicima od kojih se samo jedan tiďż˝e osoba na visokim pozicijama moďż˝i. Stoga nije pogrešno govoriti o metafori „liderske organizacije“ odnosno „organizacije lidera“ jer se naďż˝ela i praksa razvoja podjednako odnose na sve ljude.
 
S obzirom na to da sve više lidera i menadďż˝era uoďż˝ava presudni znaďż˝aj osobnog razvoja djelatnika u kontekstu unaprjeďż˝enja tvrtke, vremenom ďż˝e sve više jaďż˝ati interes za uďż˝inkovitijim teorijama i metodama razvoja ljudi. Prema tome, pitanje „osobnog razvoja“ polako, ali sigurno napušta uske okvire HR odjela kako bi se prometnulo u središnje strateško pitanje tvrtke. Jer, bez razlike o tome o kojoj se djelatnosti radi, poslove uvijek obavljaju ljudi - na ljudima sve poďż˝iva pa na koncu oni tvrtku ďż˝ine uspješnom ili je odvode u propast. Dakle, nema nikakve sumnje da zrelost, mudrost, umijeďż˝e i osobno zadovoljstvo djelatnika u POTPUNOSTI odreďż˝uju uspješnost poduzeďż˝a; vrijeme kada su se znaďż˝ajni iskoraci u poslovanju javljali iskljuďż˝ivo radi tehnoloških rješenja i naprednih znanja o proizvodnji, marketingu ili financijama veďż˝ je odavno za nama.  
 
Sada se vidi da je to rezultat pristupa globaliziranom svijetu: specifiďż˝na znanja više ne donose konkurentsku prednost. Vjerujem da smo zašli u vremena kada ďż˝e se uspješna poduzeďż˝a razlikovati od drugih upravo prema tome u kojoj ďż˝e mjeri razviti specifiďż˝ne sofisticirane metode razumijevanja i pristupanja ljudskoj duhovnosti i inteligenciji – odnosno „ljudskosti u organizaciji“ kako bismo taj fenomen mogli nazvati. A kako su istoďż˝njaďż˝ke kulture najbolji vodiďż˝ i uďż˝itelj o toj temi, pitanje je vremena kada ďż˝e ih „zapadnjaci“ prepoznati, a „istoďż˝njaci“ iznova otkriti.
 
Osobno vjerujem kako u vremenima kada svi streme „novom“ naša najveďż˝a nada leďż˝i u ponovnom otkrivanju „starog“. Primjerice, koliko je meni poznato još nitko nije uspio unaprijediti ljubav ili tehnološki nadomjestiti radost i mirnoďż˝u. Sve to, naravno, ne znaďż˝i da je drevna mudrost nepogrešiva i sveta te da ďż˝emo u njoj pronaďż˝i odgovore na sve misterije svijeta. Pa ipak, poput indijskih kolega vjerujem da u drevnim uďż˝enjima moďż˝emo pronaďż˝i elemente koji ďż˝e nam pomoďż˝i bolje razumjeti modernu stvarnost.