Organizacija: alkemija suradnje
Organizacije ne predstavljaju ekskluzivni proizvod �ovjekova prepredena uma. Niti su one �udo industrijskog i tehnološkog napretka kako si �esto umišljamo. Za�etke organiziranja trebali bismo potra�iti u „rukopisima“ majke prirode – nikad napisanoj „knjizi“ koja pomo�u �ivopisnih detalja do�arava fundamentalna nastojanja svih �ivu�ih oblika da manifestiraju potencijale kolektivnog djelovanja.
Primjerice, košnica je manifestacija organizacijskog instinkta p�ela. Osnovni dizajn sa�a košnice heksagonalna je struktura sa stijenkama koje su pod kutom od 13 stupnjeva nakošene u odnosu na bazu. Rije� je o primjeru veoma sofisticirana dizajna koji prije�i da se med prelijeva preko stijenki. Osim toga, instinktom utisnutim u prirodnu inteligenciju p�ele stvaraju svojevrsni „klima-ure�aj“ kada se prilikom izgradnje sa�a prisno stisnu jedna uz drugu odr�avaju�i time idealnu temperaturu za proizvodnju voska od 34 do 35 stupnjeva Celzijevih. Pritom treba kazati da sa�e nisu zgrada koja se gradi ciglo po ciglu nego izraz spontane kreacije i primjer fantasti�ne arhitekture nastale prema prirodnom planu.
Sagledamo li opisanu arhitekturu s aspekta anatomije ne�emo otkriti ništa posebno u strukturi p�elinjih stanica - sofisticiranosti potrebnoj za dizajn kompleksne strukture poput sa�a nema tamo traga. Pa ipak, kada se obi�ne male p�ele na�u kako bi radile zajedno, odnekud se stvara jedinstvena alkemija suradnje. U organizacijama u kojima rade ljudi opisanu nedefiniranu energiju nazivamo sinergija.
Funkcioniranje ljudskog tijela drugi je primjer alkemije suradnje. Tijelo se sastoji od mnogo razli�itih funkcionalnih komponenti - �iv�anog, dišnog, krvo�ilnog ili probavnog sustava - koji su kompleksniji od bilo koje poznate tehnologije industrijskih organizacija. Razli�iti organi - kao što su srce, jetra ili bubrezi - slu�e kao habovi odnosno svojevrsna središta aktivnosti pojedinog sustava. Ukratko re�eno, sve što se odnosi na organizaciju tijela orijentirano je prema jednom jedinom „organizacijskom cilju“ - odr�avanju zdravlja. Tijelo to posti�e procesom koji se naziva homeostaza.
Homeostaza se odnosi na specifi�ni kemijski i fiziološki ekvilibrij pomo�u kojeg se tijelo sâmo odr�ava. Naime, op�e je poznato kako minimalno pove�anje še�era, soli ili tjelesne temperature zna�ajno ugro�ava sveukupno zdravlje. Me�utim, zahvaljuju�i procesu homeostaze ljudski organizam uspijeva se oduprijeti štetnim promjenama. Stoga se u medicini oduvijek postavljalo pitanje: kako prona�i taj nevidljivi izvor inteligencije presudno va�an za odr�avanje vitalnosti i uravnote�enosti tijela?