Ako ste se ikada potpuno predali, ako ste se potpuno prepustili nekoj aktivnosti u mjeri da ste potpuno izgubili pojam o vremenu i ostatku svijeta te ako ste pritom osjetili potpunu spontanu radost i samozaborav, najvjerojatnije ste doďż˝ivjeli mentalno stanje koje nazivam 'flow'. Lideri koji otkriju naďż˝in ulaďż˝enja u opisano stanje svijesti redovno pronalaze tajnu oslobaďż˝anja maksimalnih potencijala i realizacije vrhunskih rezultata.
 
Iz navedenog se moďż˝e vidjeti da je herojstvo dostupno svima, a ne samo nekima kako se to ďż˝esto misli. A ako je tome tako, zašto onda u stvarnom ďż˝ivotu rijetko nailazimo na istinske heroje? Zašto u vlastitim ďż˝ivotima ne teďż˝imo herojstvu? Odgovor je jednostavan: zato što vlastite aspiracije – itekako stvarne i postojane – ljudi zrcale na junake sportaše, glumce, umjetnike, biznismene ili politiďż˝are zaobilazeďż˝i time veliki trud i napor koji treba uloďż˝iti u svladavanje izazova na putu herojskog napredovanja. Ogroman dio populacije zadovoljava se ulogom „heroja u naslonjaďż˝u“ – osobe koja je zatomila pozive vlastitog sebstva i okrenula se herojstvu u izvanjskom svijetu. Meďż˝utim, jednom kada spoznaju da herojstvo ne predstavlja ništa drugo doli višu razinu svijesti o sebi, ipak se okreďż˝u vlastitoj nutrini. ďż˝ak i po završetku aktivne karijere, u 73. godini ďż˝ivota, Yotaro Kobayashi nastavljao je inspirirati i poticati mlade poslovne lidere da se odvaďż˝e krenuti putem herojskih postignuďż˝a uklanjajuďż˝i misteriju kojom su obavijeni tzv. „veliki ljudi“: „Jednom kada doista upoznaju 'velike ljude' te kada shvate da su heroji na koncu ipak samo ljudi, lakše kreďż˝u istim putem“.
 
Put sredine: ispravna percepcija
 
U svojim uďż˝enjima Buda je ďż˝esto naglašavao vaďż˝nost ispravnog ďż˝ivljenja kao jednu od najveďż˝ih tajni sretnog ďż˝ivota. Razvoj lidera u svojoj suštini nije ništa drugo doli potraga za ispravnim naďż˝inom ďż˝ivljenja utemeljenim na istinitoj percepciji. Stoga se nameďż˝e pitanje: što zapravo znaďż˝e pojmovi „ispravan ďż˝ivot“ i „ispravna percepcija“? Kako bismo precizno odgovorili na navedena pitanja u nastavku teksta promotrimo dijalog iz Platonove knjige „Republika“ u kojem je veliki grďż˝ki filozof zabiljeďż˝io razgovor izmeďż˝u Sokrata i Ademanta o razlozima pogoršanja kvalitete ďż˝ivota:
Sokrat: Izgleda da postoje dva osnovna uzroka deterioracije pojedinih zanata.
Ademant: Koji su to uzroci?
Sokrat: Bogatstvo s jedne i siromaštvo s druge strane.
Ademant: Na koji na�in te sile funkcioniraju?
Sokrat: Proces se odvija ovako: jednom kada se lonďż˝ar obogati, što misliš, hoďż˝e li se i dalje zdušno truditi da proizvodi lijepe i kvalitetne posude teško radeďż˝i u svojoj radionici?
Ademant: Vjerojatno ne�e.
Sokrat: Misliš li da ďż˝e se vjerojatno ulijeniti i postati nemaran?
Ademant: To�no tako.
Sokrat: Zbog toga ďż˝e se vremenom iz „dobrog“ lonďż˝ara pretvoriti u „lošeg“ lonďż˝ara?
Ademant: Tako je. Njegov �e posao zasigurno po�eti polagano propadati.
Sokrat: No, s druge strane, ako je lonďż˝ar siromašan, tada nema dovoljno novca da nabavi kvalitetan alat i materijale pa stoga ne moďż˝e napraviti dobre proizvode. Takoďż˝er, zbog toga neďż˝e moďż˝i sinove i nauďż˝nike uputiti u posao na pravi naďż˝in.
Ademant: Istina.
Sokrat: Znaďż˝i, obje krajnosti - bogatstvo i siromaštvo - nisu dobre jer loše utjeďż˝u na zanatlije i njihov posao?
Ademant: O�igledno je tako.
Sokrat: Dakle, otkrili smo nove prijetnje. Moramo biti na oprezu kako bismo sprije�ili njihov neopa�eni ulazak u grad.
Ademant: Sokrate, o kakvim to prijetnjama priďż˝aš?
Sokrat: Rekao sam – bogatstvo i siromaštvo - prvo je u srodstvu s luksuzom, lijenošďż˝u i nemarom, a drugo s bijedom, pakošďż˝u i zlobnošďż˝u. Jedno i drugo podjednako stvaraju veliko nezadovoljstvo.
                                              
Prethodni dijalog slikovito pojašnjava na koji naďż˝in veliki lideri kroďż˝e srednjim putem „ispravne percepcije“: Sokratova mudrost ne uzdiďż˝e niti ne kudi bogatstvo i siromaštvo. Grďż˝ki filozof, naime, vodi našu svjesnost onkraj objektivnog svijeta siromaštva i bogatstva prema subjektivnom svijetu „svjesnosti bogatstva“ i „svjesnosti siromaštva“ te nam sugerira kako ďż˝e se svijest opsjednuta mislima o bogatstvu ili siromaštvu vremenom zasigurno transformirati u izvor velikog nezadovoljstva. Upravo radi toga trebalo bi odabrati „zlatnu sredinu“ koja podjednako štiti kvalitetu ďż˝ivota od bogatstva i od siromaštva.