Partneri
Tema mjeseca: qLife No.41: SVJESNO LIDERSTVO
Članak: Liderstvo i svjesnost, Debashis Chatterjee
U privatnom, isto kao u poslovnom �ivotu, redovito se susre�emo s brojnim paradoksima koji po definiciji predstavljaju „prirodno stanje... kada se dva o�igledno kontradiktorna procesa simultano odvijaju“. Primjerice, vjeruje se da cjelovite �itarice – unesene u organizam u što ve�oj koli�ini – pozitivno utje�u na kvalitetu prehrane. Me�utim, ma kako one zdrave bile, pretjerano konzumiranje štetno �e utjecati na sveukupno zdravlje jer se �itarice tada pretvaraju u toksine. Stoga u prehrani, isto kao i u svim drugim segmentima �ivota, uvijek treba znati odabrati „srednji put“. Sli�an primjer je oštrenje lista pile. Kada dobro naoštrimo zupce pila �e mnogo bolje piliti, ali ako pretjeramo u tome zupci �e postati krhki i lomljivi.
Istinski lideri spontano razvijaju sposobnost rješavanja proturje�nosti radi toga što slijede „srednji put“ prave mjere – koji nije rezultat kvantitativne analize ili statisti�ke vjerojatnosti nego kvalitetne duboke percepcije i jasno�e svijesti – te instinktivno prepoznaju to�ku nakon koje prirodni zakoni po�inju djelovati u obrnutom smjeru. Istinski lideri izuzetno su osjetljivi na suptilne zakone prirode te dobro razumiju ljudsku prirodu. Na nekoj razini uvijek znaju kada se lojalnost transformira u dodvoravanje te kada istinsko zalaganje degenerira u bezdušno povinovanje jer njihov oprezan i budan um zna pro�itati i razumjeti suptilne poruke univerzuma koji „govori jezikom paradoksa“.
Liderstvo i kozmocentri�na svijest
Govore�i o osobnoj transformaciji i �ivotu u ulozi svjetskog lidera, Gandhi je jednom prilikom rekao: „Jednoga dana do�e vrijeme da se pojedinac istakne kao vo�a, a njegova djela po�nu privla�iti veliku pozornost. To se mo�e dogoditi samo onda kada on sam sebe reducira na nulu.“ Ho�e li ova Gandhijeva izjava atraktivno zvu�ati današnjim liderima koji uglavnom �eznu za mo�i, titulama, materijalnim kompenzacijama, pohvalama i potvrdama vlastite grandioznosti? Naravno da ne�e. Pa ipak, nakon što je proanaliziramo znanstvenom objektivnošï¿½u shvatit �emo koliko je istinita.
Kao prvo, pokušajmo razumjeti što Gandhi podrazumijeva pod idejom „svo�enja vlastitog ega na nulu“. Iako simbol „0“ budi u nama impresije ništavnosti, svi mi dobro znamo koliko je taj broj va�an u matematici. Iako se u stvarnosti �ini kako nula nema nikakvu opipljivu materijalnu vrijednost, svi znamo njezinu pozicijsku vrijednost u smislu da se njezinim dodavanjem iza bilo koje brojke stvara ogromna nova vrijednost.
Nula je sposobna fundamentalno promijeniti kvantitativnu i kvalitativnu vrijednost bilo kojeg broja. Uistinu, nula zapravo predstavlja domenu beskrajnih mogu�nosti jer svaki broj podijeljen s nulom postaje beskona�an, a svaki broj koji se mno�i s nulom preuzima kvalitetu neograni�enosti same nule. Stoga slobodno mo�emo kazati kako u kvalitativnom smislu nula u sebi sadr�i notu beskona�nosti. Jednostavno re�eno, „0“ ne implicira samo „prazninu materijalnog“ ve� i „puninu nematerijalnog“ koju se mo�e nazvati inteligencija.
