Swapna je stanje kada svjesnost boravi u carstvu snova. Iako snovi izgledaju posve nestvarni kada se promatraju iz perspektive stanja budnosti, oni su vrlo stvarni kada se promatraju iz perspektive tijela koje sanja. Moramo, naime, imati na umu da se snovi ne doga�aju u nekoj imaginarnoj sferi - izvan našeg bi�a. Štoviše, doga�aje pro�ivljene u snu iskustveno mo�emo osjetiti kroz psihofiziološke reakcije poput znojenja u slu�aju no�nih mora ili pokretanja udova kada sanjamo neku nezgodu ili fizi�ku aktivnost. Kada sanjamo, podsvjesna iskustva budnog stanja manifestiraju se u formi „jezika snova“, metafori�kog jezika koji je posve stvaran u kontekstu snova samo što ga ne znamo ispravno interpretirati. Primjerice, u mnogim plemenskim kulturama postoje razvijene metode i tehnike tuma�enja snova. Tako�er, mnogi primjeri u suvremenoj znanosti govore o tome da su znanstvenici ili inovatori došli do rješenja ili otkri�a u snu ili polusnu. U podru�ju menad�menta istra�uju se mogu�nosti stjecanja uvida u stanju sna, a jedno takvo istra�ivanje – u svrhu u�inkovitijeg rješavanja problema - vodio je dr. Francis Menezes iz velikog indijskog industrijskog giganta House of Tatas.
Sushupti je stanje dubokog spavanja ili dubokog sna koje uobi�ajeno poistovje�ujemo s besvjesnim stanjem. Pa ipak, klasi�na indijska psihologija smatra da je sushupti stanje duboke svjesnosti o sebi. Sjetite se, primjerice, kada netko ka�e da je „spavao kao klada“, da se „ni�eg ne sje�a“, te da „ni�eg nije bio svjestan“. Iz ove posljednje izjave mogu se izvu�i dvije interpretacije:
1. spava� nije bio svjestan ni�ega oko sebe niti i�ega što bi moglo remetiti njegov san.
2. u �vrstom snu javila se svijest ili iskustvo ugode jer se ina�e ne bi sje�ao osje�aja ugode u budnom stanju. Indijski mudri u�itelji definirali su takvo stanje svijesti kao „više ja“ ili jednostavno „Ja“ (s velikim slovom).
Veliki indijski u�itelj Ramana Maharshi objasnio je ovo dvojno stanje svijesti i neznanja u dobokom snu: umirena svijest nastaje stoga što nas u dubokom snu ne ometa bujica misli, a neznanje nastaje stoga što nema utjecaja objektivnog i relativnog znanja prisutnog u budnom stanju. U sushupti svijest je oslobo�ena okova misli pa naše vlastito Ja osje�a slobodu kao kada ptica leti iz kaveza u susret širokom plavom nebu. Ramana Maharshi o tome je rekao: „Duboki san nije ništa drugo doli isustvo �istog bivstvovanja“.
Turiya je transcendentalno stanje svijesti. Ono nije ekskluzivno poput budnog stanja, stanja snova ili dubokog spavanja, ve� je rije� o posebnom inkluzivnom stanju koje susre�emo u trima drugim stanjima. Turiya je �ista svjesnost u pozadini svih drugih stanja svijesti. Prema rije�ima Ramane Maharshija: „Turiya je drugo ime za vlastito 'Ja' - ovdje i sada - to je jedina Stvarnost.“ Kada smo svjesni budnog stanja, stanja snova i dubokog spavanja, još uvijek izostaje svijest o vlastitom Ja. Usprkos tome, vlastito Ja ovdje je i sada, ono je jedina Stvarnost. Turiya je temeljna stvarnost svijesti. Rije� je o polju svjesnosti – izvoru potrage za svim našim znanjima i iskustvima.
Navedena stanja svijesti nisu filozofske teorije nego stvarna stanja koje svaki pojedinac mo�e iskusiti kao transformiranu svjesnost na razini vlastitog Ja. Gandhi je o tome lijepo govorio: „Prvo ja moram do�ivjeti promjenu kakvu �elim u svijetu kako bih ja bio promjena kakvu �elim u svijetu.“