Što �ini u�inkovitu skupinu?
Pitanje "što �ini u�inkovitu skupinu?" redovito se postavlja u brojnim kontekstima: u biologiji, humanisti�kim znanostima, biznisu, politici, sportu i drugim podru�jima svakodnevnog �ivota. Me�utim, spomenuto pitanje nema jedinstveni odgovor jer se skupine razlikuju prema obilje�jima �lanova, povijesti nastanka, društvenoj organizaciji i svrsi.
Pa ipak, nekolicinu osnovnih �imbenika pronalazimo u svim grupama u kojima �lanovi sura�uju radi dostizanja zajedni�kog cilja:
- �lanovi grupe moraju na odgovaraju�i na�in koordinirati aktivnosti,
- moraju izbjegavati sebi�no destruktivno ponašanje,
- moraju njegovati primjerene odnose s drugim skupinama.
Navedeni �imbenici vrlo su op�eniti pa se ne odnose samo na ljude nego i na �ivotinje, primjerice, na mravlje kolonije, jata riba i porodice primata. U tom smislu treba kazati kako se nedavno pojavila tzv. „op�a teorija djelotvornosti grupe“ koja je objedinila biologiju i humanisti�ke znanosti te ima veliki prakti�ni zna�aj za poslovne lidere, politi�are i druge ljude koji nastoje unaprijediti u�inkovitost grupa. Teorija identificira osam osnovnih na�ela dizajna koje svaka grupa treba radi u�inkovitog funkcioniranja. Iako su spomenuta na�ela neophodna, ponekad se dogodi da nisu dovoljna jer je svaka skupina jedinstvena te je u skladu s time treba strukturirati. Pa ipak, ako grupi nedostaju spomenuta osnovna na�ela dizajna na koncu �e vjerojatno podbaciti u performansama.
Izvješ�e Evolution Institutea ukratko sa�ima pristup osnovnih na�ela dizajna i primjenjuje ga na tvrtke koje pokušavaju biti „društveno odgovorne“, kako u smislu unutarnje organizacije (npr. stvaranjem kvalitetnog radnog okru�enja djelatnicima), tako i u smislu utjecaja na okolinu (npr. proizvodnjom društveno odgovornih proizvoda i usluga ili minimiziranjem negativnog utjecaja na prirodni okoliš). Tvrtke takvih karakteristika oduvijek su postojale te su se oduvijek morale natjecati s mnogo manje skrupuloznim konkurentima. Posljednjih desetlje�a, sna�na podrška društveno odgovornim poduze�ima evidentna je i u javnom i u privatnom sektoru. Iako �emo u ovom tekstu navesti analizu koja je relevantna za sve inicijative DOP-a, posebno �emo se usredoto�iti na onu koju u privatnom sektoru „gura“ neprofitna organizacija B-Lab.
�ime se B-Lab bavi? Certifikacijom tvrtki za društvenu odgovornost. Organizacije koje od B-Laba tra�e certifikat dobrovoljno dostavljaju podatke kako bi ih se ocijenilo na temelju pet osnovnih komponenti:
- prirodni okoliš,
- djelatnici,
- klijenti,
- zajednica,
- upravljanje.
Potom, ako njezin B-Impact kvocijent premaši odre�enu vrijednost, tvrtka se mo�e promovirati kao tzv. B-Corp („B-korporacija“). Od trenutka pokretanja certifikacijskog procesa B-Laba više od 1400 organizacija ishodovalo je B-Corps status, a me�u njima su mnoga ugledna imena poslovnog svijeta kao, primjerice, Patagonia, Ben i Jerry's, Etsy i drugi. Osim što se bavi certificiranjem B-Lab usko sura�uje s B-Corps zajednicom na realizaciji kolektivne vizije prema kojoj korporacije moraju pridonositi odr�ivom društvu.