Nova stvarnost

Adam Kahane Adam Kahane, partner u tvrtci Generon Reos LLC (www.reospartners.com) koja se bavi savjetovanjem na podru�ju inovacija u kompleksnim društvenim sustavima. Autor je knjige Solving Tough Problems: An Open way of Talking, Listening and Creating New Reealities (2004.).

U prosincu 2001. godine svjedo�io sam generativnom dijalogu u procesu kaoti�nog raspadanja Argentine. Nakon tri godine konstantnog produbljivanja recesije i pove�anja nezaposlenosti, Argentinci su izašli na ulice i �estokim prosvjedima srušili demokratski izabranu vladu. Tijekom naredna dva tjedna nacija je promijenila �ak pet predsjednika. U mjesecima koji su slijedili, za brojnih putovanja u tu zemlju, svjedo�io sam kako situacija iz dana u dan postaje sve gora: vrijednost doma�e valute je opadala, zemlja nije mogla otpla�ivati dugove, banke su se zatvarale, a eksperti i profesionalci masovno su emigrirali. U tren oka dogodila se nezamisliva promjena: u najbogatijoj zemlji Latinske Amerike, polovica stanovništva iznenada se našla u siromaštvu, a �etvrtina u ekstremnoj bijedi zbog koje djeca umiru od gladi.

U tom trenutku nitko nije vjerovao da Argentinci mogu sami riješiti svoje probleme. Prolazili su mjeseci, a politi�ki lideri nisu dolazili do dogovora o hitnim reformama. Narod ih je toliko prezirao da nisu smjeli šetati ulicama kojima je kru�io slogan: "svi oni hitno moraju nestati!" Me�unarodni komentatori otpisali su zemlju jer nisu vidjeli da se išta pozitivno tu mo�e dogoditi. 

Prema uobi�ajenom uvjerenju lokalnog stanovništva i stranaca, Argentinci su bili suviše zatvoreni, podijeljeni, sukobljeni i egoisti�ni da bi sjeli za isti stol i dogovorili se oko toga što u�initi. Nebrojeno puta �uo sam pošalicu na njihov ra�un: "Znaš li za najbolji biznis na svijetu? Kupiti Argentince za onoliko koliko doista vrijede te ih onda prodati za onoliko koliko misle da vrijede." Tako�er sam se naslušao i ove pretpostavke: "Argentinski konsenzus podrazumijeva da se ti sla�eš sa mnom. To�ka." Ljudi koje sam sretao stalno su mi govorili kako "Argentinci nisu sposobni voditi dijalog." Jedina rješenja koja su spominjali jesu ona nametnuta izvana ili „odozgo prema dolje“. Primjerice, u vidu novog, sna�nog, dinami�nog predsjednika poput Perona, ekonomskog re�ima nametnutog od strane MMF-a, vojne vlade i sli�no. 

U sije�nju 2002., na vrhuncu opisanog fatalizma i mesijanstva, dio Argentinaca odlu�io je isprobati novi, mnogo otvoreniji pristup. Mala skupina gra�ana - uz podršku vlade, Katoli�ke Crkve i UN-a - pokrenula je proces nazvan "Argentinski dijalozi". Organizatori su uspjeli okupiti stotinjak lidera svih segmenata društva na nizu radionica i okruglih stolova na kojima se razgovaralo o krizi – sve radi zajedni�kog osmišljavanja stabilizacijsko-razvojnog plana. 

Na jednoj radionici razgovaralo se o pitanjima pravde i poštenja. U to vrijeme argentinski pravosudni sustav bio je toliko neu�inkovit, nepristupa�an, politiziran i korumpiran da se brojni sporovi nisu mogli do kraja riješiti pa se ugovorni odnosi i zakoni nisu poštivali kao ni ustavom zagarantirana ljudska prava. Problemi pravosu�a bili su tipi�an primjer nagomilavanja problema u širem politi�ko-gospodarsko-socijalnom argentinskom sustavu. Stoga su svi znali kako �e u�inkovitost osmišljenih rješenja u domeni pravosu�a presudno utjecati na dugoro�no „zdravlje“ zemlje.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...