Pri�a o „scenarij planiranju“ zapravo je pri�a o slobodi. Zapadnja�kim društvom, u kojem su ljudi naizgled slobodni, nerijetko prevladava osje�aj sputanosti prouzro�en nemogu�nošï¿½u predvi�anja doga�aja. Razlozi koji uvjetuju takvo stanje kolektivne svijesti iskustvene su prirode: gotovo svake godine – o desetlje�ima da i ne govorimo - �ovje�anstvo biva iznena�eno zna�ajnim društvenim ili tehnološkim disrupcijama koje se neo�ekivano, gotovo niotkuda, pojave i temeljito promijene naše �ivote. U takvim uvjetima ne mo�emo drugo nego zapitati se:
- mogu li pojedinci, kompanije i institucije uop�e planirati svoju budu�nost?
- ima li proces „planiranja“ ikakvoga smisla kada sasvim o�ito ne znamo niti mo�emo znati što nam sutra donosi?
Promišljaju�i na opisani na�in dolazimo do suštine metode scenarij planiranja pomo�u koje izgra�ujemo duboko i realno samopouzdanje na temelju uvida u mogu�e ishode naših izbora. U tom nepredvidivom kontekstu sloboda se odnosi na sposobnost djelovanja s povjerenjem unato� osviještenosti kako je budu�nost posve nepredvidljiva i nesigurna.
�elimo li imati povjerenje u vlastite aktivnosti moramo spremno i otvoreno sagledati mogu�e neizvjesnosti: "S kakvim bih se izazovima u budu�nosti mogao suo�iti? Kako �e drugi ljudi (kompanije ili institucije) odgovoriti na moje aktivnosti?" Pa ipak, umjesto da se propituju na opisani na�in, brojni pojedinci, kompanije i institucije na nesigurnost i nepredvidljivost reagiraju poricanjem. Radi se o tome da oni posve nesvjesno unose determinizam u doga�aje uzimaju�i zdravo za gotovo da se neke situacije jednostavno ne mogu i ne�e dogoditi; primjerice, "cijena nafte ne�e padati" ili "hladni rat nikada ne�e završiti". Zbog toga što se nisu potrudili predvidjeti neo�ekivane doga�aje, ne znaju kako djelovati kada se iznena�enje dogodi. Rije�ju, pojedinci, kompanije, institucije – pa i cijele nacije – sami sebi stvaraju tzv. „slijepe to�ke“ svjesnosti (engl. blind spots).
Scenariji predstavljaju inovativni alat kojim druga�ije sagledavamo budu�nost prepunu ogromnih neizvjesnosti. Naziv metode potje�e iz dramskih umjetnosti; "scenarij" je, naime, osnovni alat/nacrt za izradu filma ili kazališne predstave. U slu�aju strateško-menad�erske metode scenariji predstavljaju razli�ite pri�e koje opisuju razli�ite budu�nosti. Te pri�e poma�u nam prepoznati, predvidjeti i prilagoditi se promjenjivim aspektima trenuta�nog okru�enja. Prema tome, slobodno se mo�e kazati da scenariji predstavljaju metodu artikuliranja razli�itih specifi�nih odgovora na razli�ite nepredvidljive izazove s kojima bismo se sutra mogli suo�iti. „Scenarij planiranje“ odnosi se na izbore koje danas �inimo imaju�i u vidu utjecaj tih izbora/odluka na specifi�ne situacije opisane u specifi�nim scenarijima.
U tom duhu precizna definicija "scenarij planiranja" glasi: alat/metoda/pristup za ure�ivanje percepcije o alternativnim budu�im okru�enjima u kojima �e se manifestirati današnje odluke. Alternativna definicija glasi: set organiziranih pristupa koji nam poma�u u�inkovito promišljati o vlastitoj budu�nosti. Konkretno, scenariji nalikuju nizu pri�a – pisanih ili izgovorenih – o pa�ljivo konstruiranim specifi�nim temama kojima se osvještavaju va�ni elementi realnog svijeta. Prema tome, mo�e se zaklju�iti kako se „scenarij planiranje“ prije odnosi na na�in discipliniranog promišljanja nego na formalnu metodu.
Tijekom godina izradio sam brojne scenarije za najve�e svjetske kompanije i institucije, za male startupove te za odlu�ivanje o vlastitoj prehrani i zdravlju. S time se, naravno, ne iscrpljuju mogu�nosti korištenja ove metode jer se scenariji mogu u�inkovito primijeniti u poslovanju bilo koje tvrtke, prilikom odabira obrazovanja, tra�enja posla, procjene investicija ili, primjerice, prilikom promišljanja o braku. Scenariji ljudima poma�u u procesu u�inkovitog predvi�anja odluka – obi�no vrlo zahtjevnih i teških - koje bi im ina�e promakle ili koje bi vrlo vjerojatno porekli.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu