Umjetnost strate�ke konverzacije

Kees van der Heijden, Peter Schwartz Kees van der Heijden, nizozemski ekonomist, bivši direktor strateškog planiranja Royall Dutch Shella, a danas direktor Centre for Scenario Planning and Future Studies na Sveuďż˝ilištu Strathclyde u Ujedinjenom Kraljevstvu. Autor je brojnih knjiga od kojih je najpoznatija Scenarios: The Art of Strategic Conversation

Peter Schwartz, ameriďż˝ki publicist, futurist i inovator, osnivaďż˝ Global Business Networka (GBN), organizacije specijalizirane za strategiju i scenarij planiranje. Autor je kapitalnog djela na podruďż˝ju strategije The Art of Long View.  

U nastavku teksta prenosimo dijalog Petera Schwartza, vjerojatno najpoznatijeg ďż˝ivuďż˝eg svjetskog struďż˝njaka za scenarij planiranje, osnivaďż˝a i predsjednika organizacije Global Business Network, i Keesa van der Heijdena, bivšeg direktora strateškog planiranja Royal Dutch Shella, autora brojnih knjiga i ďż˝lanaka o scenarijima, scenarij planiranju i umijeďż˝u strateške konverzacije. 

Peter Schwartz: Što vas je ponukalo na korištenje scenarija i strateške konverzacije kao sredstva za unaprjeďż˝enje strateškog promišljanja? 

Kees van der Heijden: ďż˝elio sam naglasiti procesnu snagu scenarija kako bih je nadogradio na uobiďż˝ajeno analitiďż˝ko poimanje ove metode. Suštinski gledano, izrada scenarija uvijek se temelji na konverzaciji ukljuďż˝enih ljudi. Ako je taj proces kvalitetan, ako dobro funkcionira, vjerojatno ďż˝e u promatranoj organizaciji znaďż˝ajno podiďż˝i sveukupne strateške vještine. 

U osnovi, smatram kako sve strategije nastaju na jedan od triju naďż˝ina: 
- racionalni, 
- evolutivni, 
- procesualni. 

Racionalisti pretpostavljaju da postoji jedna istina te, shodno tome, i „jedna najbolja strategija“ pa se umijeďż˝e stratega sastoji u maksimalnom pribliďż˝avanju toj istini. Pristup se sastoji u tome da strategiju prvo umno osmislite, potom je ďż˝im više pribliďż˝ite „optimalnoj strategiji“ te je na koncu implementirate. Ovdje treba uvidjeti kako je promišljanje odvojeno od implementacije (akcije). Dakle, prema racionalistiďż˝kom pristupu stvaranje strategije zapravo je specifiďż˝ni zadatak za koji je zaduďż˝en „odjel za strateško planiranje“. Uprava se tom odjelu obiďż˝no ovako obraďż˝a: „Što više se kreďż˝ite u okruďż˝enju naše tvrtke, što ďż˝ešďż˝e kontaktirajte dionike, kontinuirano analizirajte situaciju te nas na koncu izvijestite o tome kako stvari stoje kako bismo u tom svjetlu odluďż˝ili kojim ďż˝emo putem krenuti u buduďż˝nost.''

PS: Istina. Rijeďż˝ je o svojevrsnoj mainstream paradigmi poslovnog planiranja na koju nailazimo u veďż˝ini kompanija i institucija. Vrlo je popularna. Mnogo dobrih i korisnih strategija nastalo je upravo na takav naďż˝in. Rijeďż˝ je o pristupu koji pokušava predvidjeti buduďż˝nost boljim razumijevanjem predeterminiranih elemenata situacije u kojoj se sustav trenutaďż˝no nalazi. 

KH: Tako je. Rijeďż˝ je o znanstveno-struďż˝nom podruďż˝ju kojem je Pierre Wack, „otac“ scenarij planiranja, najviše pridonio. Wack je smatrao da se koncentriranim paďż˝ljivim promatranjem svaka situacija uvijek iznova moďż˝e sagledati u novom svijetlu. Taj proces nazvao je repercipiranje. Preoblikovanje situacije radi stjecanja jedinstvenih novih uvida smatrao je kljuďż˝nim izvorom uspjeha.

PS: Organizacija ne moďż˝e biti uspješna ako svijetu prethodno ne ponudi nešto jedinstveno. Kvalitetna strategija mora se razlikovati – mora biti drugaďż˝ija - od drugih strategija. Ako razliďż˝iti subjekti slijede istu strategiju - ma koliko se ona u nekom trenutku ďż˝inila kvalitetnom – ne moďż˝e se oďż˝ekivati istinski proboj. Navedeno pravilo odnosi se na svaku organizaciju, od malog duďż˝ana na uglu do multinacionalne korporacije. Iako se ďż˝ini oďż˝itom, navedena ďż˝injenica rijetko dopre u svijest ljudi. Pierreov pristup u suštini se odnosi na traganje za tim jedinstvenim uvidom temeljem koga izgraďż˝ujemo vlastitu jedinstvenost/posebnost.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu