Nakon TSP-a: Nove pri�e za novu realnost

Adam Kahane Adam Kahane, partner u tvrtci Generon Reos LLC (www.reospartners.com) koja se bavi savjetovanjem na podruďż˝ju inovacija u kompleksnim društvenim sustavima. Autor je knjige Solving Tough Problems: An Open way of Talking, Listening and Creating New Reealities (2004.).

Jednostavni, pravocrtni ili sigurni naďż˝in transformacije kompleksnog društvenog sustava jednostavno ne postoji. Posljednjih dvadesetak godina, koliko se aktivno bavim TSP projektima, svjedoďż˝io sam brojnim uspjesima, ali i neuspjesima metode. No, još bi bolje bilo kazati da u mnogim sluďż˝ajevima nisam ni znao je li projekt uspješan ili neuspješan. TSP proces transformira sustav tako što transformira kljuďż˝ne aktere i njihove aktivnosti. Danas mogu kazati da metoda nije toliko izravna i neposredna koliko sam mislio da jest nakon Mont Fleura. Pjesnik Gil Scott-Heron jednom je prilikom rekao: „Prava revolucija dogaďż˝a se kada ljudi promijene perspektivu iz koje sagledavaju stvari. No, o takvoj revoluciji – ma kako ona duboka i znaďż˝ajna bila - neďż˝e se raspravljati na televiziji." TSP proces generira opipljive i vidljive promjene u stvarnom svijetu pomoďż˝u suptilnih, nevidljivih i nelinearnih promjena u sudionicima.
                                
Najvaďż˝nije iskustvo koje mi je pomoglo razumjeti prave uďż˝inke metode dogodilo se u Kolumbiji. Projekt Destino Colombia osmišljen je 1995. godine, ali je nedugo potom zamro. No, 1996. neoďż˝ekivano je oďż˝ivio. Godine 1997. TSP tim sastao se na trima radionicama, da bi se 1998. i 1999. godine spoznaje, uvidi i zakljuďż˝ci projekta proširile zemljom. Godine 2004. projekt je sluďż˝beno umirovljen. No, to nije bilo sve. Godine 2007. iz više izvora ďż˝uo sam kako projekt nastavlja utjecati na društvena kretanja u toj zemlji. Na koncu je 2012. godine predsjednik Kolumbije javno izjavio da projekt Destino Colombia „još uvijek ďż˝ivi“, da zapravo nikada nije umirovljen te da predstavlja „osnovni politiďż˝ki lajtmotiv njegove nove vlade“. Iz kolumbijskog i drugih iskustava nauďż˝io sam da se u sluďż˝aju TSP projekta morate potruditi da posao odradite najbolje što moďż˝ete, a da nekakav konaďż˝ni uspjeh ili neuspjeh – kao i veďż˝inu stvari u ďż˝ivotu – jednostavno ne moďż˝ete kontrolirati ni predvidjeti. Bhagavad Gita, sveti tekst Hindusa, o tome jasno i nedvosmisleno kaďż˝e: „Djela su vaša. Plodovi vaših djela nisu vaši.“
 
Kolumbija baštini dugu povijest nasilnih sukoba. Toliko dugu da je domaďż˝a akademska zajednica stvorila novu disciplinu naziva "nasiljologija" (engl. violentology). U prvoj polovici 1900-ih na prostoru Kolumbije odigrala su se dva krvava graďż˝anska rata od kojih je drugi nazvan jednostavnim i nedvosmislenim imenom "Nasilje". Poďż˝evši od 1960-ih, zbog kontinuiranih sukoba vojske, trgovaca drogom, kriminalnih bandi, ljeviďż˝arskih gerilaca i desniďż˝arskih paravojnih snaga narod je trpio nevjerojatno nasilje. Njihove meďż˝usobne sukobe, koji su se odvijali prema obrascu „svatko sa svakim“ obiljeďż˝ile su brojne otmice, pogubljenja, masakri i podruďż˝ja zabrane kretanja. Unatoďż˝ tome, zvuďż˝i nevjerojatno da je svo to vrijeme zemlja uspijevala odrďż˝avati demokratsku vladu, dinamiďż˝ni poslovni sektor i aktivno civilno društvo. Suoďż˝ena s ogromnim izazovima, Kolumbija je iskazala iznimne kapacitete za nošenje s problemima.
 
Godine 1995. poduzetnik Manuel José Carvajal u novinama je proďż˝itao tekst o Mont Fleuru te je istog trena pomislio kako bi TSP projekt mogao pomoďż˝i Kolumbijcima da pronaďż˝u izlaz iz zapetljane mreďż˝e beskonaďż˝nih sukoba. O ideji je poďż˝eo raspravljati s poznanicima te s drugim uglednicima s kojima su ga poznanici povezali. Naďż˝alost, podrška je bila klimava pa nije bilo prostora i naďż˝ina da se išta pokrene. Onda je jednoga dana sasvim sluďż˝ajno upoznao Juana Manuela Santosa, bivšeg novinara koji je postao politiďż˝ar, osobu koja se neovisno o Mont Fleuru bavila sliďż˝nom idejom. Nakon nekoliko tjedana njih dvoje zajedniďż˝ki su organizirali veliku konferenciju nacionalnih dionika kako bi iz prve ruke osjetili ima li stvarnog interesa za projekt.
 
Na konferenciji su sudjelovali brojni visoki politiďż˝ki, poslovni, vojni, crkveni i akademski lideri te gerilci koji su pristali javiti se telefonom s tajnog mjesta. Sudionici su istovremeno bili veoma uzbuďż˝eni i veoma nervozni što su se našli u tako neobiďż˝noj i heterogenoj grupi. Primjerice, gradski vijeďż˝nik Komunistiďż˝ke partije, pomno prateďż˝i kretanje paravojnih militanata na drugom kraju dvorane, upitao je Santosa: „ďż˝ekaj malo… zar stvarno oďż˝ekuješ od mene da sjednem za isti stol s ďż˝ovjekom koji me pet puta pokušao ubiti?" Ne trepnuvši, Santos mu je odgovorio: „Naravno! Upravo to oďż˝ekujem od tebe! Imaš li neku bolju ideju koja ďż˝e ga natjerati da šesti puta ne pokuša isto?“


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu