Johann Liebenberg bijelac je koji je u to vrijeme obnašao du�nost izvršnog direktora Komore rudara. Rudarstvo je bilo najva�nija industrijska grana Ju�noafri�ke Republike, samo srce njezina bjela�kog kapitalizma, u cijelosti zasnovana na sustavu aparthejda. Prema tome, u timu Mont Fleur kojim je dominirala oporba, Liebenberg je bio predstavnik elitnog establišmenta. Bio je veliki Gabrielsov suparnik u brojnim nasilnim pregovorima i štrajkovima rudarske industrije. Gabriels se kasnije prisjetio upoznavanja s Liebenbergom:
Godine 1987. pokrenuli smo štrajk na kojem je sudjelovalo 340.000 radnika. Njih 15 je ubijeno, a više od 300 teško ozlije�eno. Prema tome, Liebenberg mi je bio istinski neprijatelj. Susreli smo se na Mont Fleuru dok su rane još uvijek bile svje�e. Zahvalan sam na tome što su mi radionice omogu�ile da sagledam stvarnost iz njegove perspektive, te da on sagleda stvarnost iz moje perspektive.
Tijekom jedne radionice u Mont Fleuru Liebenberg je pisao po flipchartu dok je Mosebyane Malatsi, lider crna�kog Panafri�kog kongresa – stranke slu�benog slogana "Jedan bijelac jedan metak" – govorio na pozornici. Liebenberg je mirno sumirao sve što je Malatsi kazao: "Potvrdite mi jesam li dobro razumio: 'Nelegitimni, rasisti�ki re�im u Pretoriji kriv je...'" Iako se �ini nestvarno, rije� je o istinitoj pri�i. Liebenberg je pomno slušao, zapisivao rije�i i artikulirao misli najve�eg protivnika!
Jednog poslijepodneva Liebenberg je krenuo šetati u društvu Tita Mbowenija, Manuelova zamjenika u ANC-u. O tome je kasnije rekao:
Hodaju�i prekrasnim planinskim stazama nismo prestajali razgovarati. Iako s ove distance sada sve to izgleda normalno, prije samo godinu dana jednostavno se nije moglo dogoditi - Tito je bio posljednja osoba koju bih pitao za mišljenje. Na�alost. Jer radi se o vrlo inteligentnoj, dubokoj, artikuliranoj i prosvijetljenoj osobi. Razgovarati s njime za mene je bilo sasvim novo iskustvo. Posebno me se dojmio njegov otvoreni um. Nikada nije rekao: "Slušaj Johann, kada preuzmemo vlast bit �e tako i tako." Upravo suprotno. Tito me cijelo vrijeme propitivao: "Što ti misliš da bi trebalo napraviti? Što ti misliš da �e se dogoditi?" Njegovo poimanje budu�nosti razlikovalo se od moga. Pa ipak, u tome smo pronalazili priliku i mogu�nost za u�enje.
Nikada ranije nisam vidio - pa �ak ni �uo - za tako dobro�udan, topao i konstruktivan razgovor o tako va�nim stvarima me�u tako velikim suparnicima. Da nisam osobno prisustvovao svemu tome mislio bih da je takvo nešto neostvarivo. No, vlastitim o�ima i ušima svjedo�io sam tom pomalo nadrealnom doga�aju.
U narednih šest mjeseci na Mont Fleuru odr�ali smo još dvije vikend radionice. Na kraju smo se dogovorili da �emo nastaviti razvijati �etiri osnovna scenarija/pri�e o tome što bi se u zemlji moglo dogoditi u bli�oj i daljnjoj budu�nosti:
1. Scenarij Noj - u kojem nereprezentativna bjela�ka vlada poput noja zabija glavu u pijesak pokušavaju�i izbje�i nagodbu s crna�kom ve�inom.
2. Scenarij Šepava patka - u kojoj se tranzicija produljuje unedogled zbog konstitucijski slabe vlade koja nastoji zadovoljiti sve dionike pa na koncu, i upravo zbog toga, ne uspijeva zadovoljiti nikoga.
3. Scenarij Ikarus - u kojem na valu narodne potpore pro�ete plemenitim namjerama novoizabrana crna�ka vlada ulazi u golem i neodr�iv program javne potrošnje te na koncu urušava gospodarstvo.
4. Scenarij Flamingov let odnosio se na svijetlu budu�nost Ju�noafri�ke Republike: tranzicija je uspješno provedena jer su svi gradivi blokovi postavljeni na pravo mjesto, a društvo se razvija polako i usuglašeno, na temelju zajedni�kih nastojanja svih gra�ana.
Kako bi slikovito prezentirao me�usobnu povezanost scenarija jedan �lan tima nacrtao je jednostavni dijagram:
POGLEDATI U PDF-u!
Tri dijela vilice na slici odnose se na tri klju�ne odluke koje su ju�noafri�ki politi�ki lideri (na koje �e utjecati mudri pojedinci poput, primjerice, �lanova tima Mont Fleur) morali donijeti u narednim mjesecima. U tom kontekstu prva tri scenarija predstavljala su proro�ansko upozorenje o tome što bi se moglo dogoditi u JAR-u ako se pogrešno odlu�i. �etvrti scenarij predstavljao je viziju bolje budu�nosti zemlje do koje se dolazilo izbjegavanjem svih triju pogrešaka.
Kada su zapo�eli suradnju �lanovi ovog politi�ki heterogenog tima nisu se dogovarali oko zajedni�ke vizije pa su se stoga �udili što je na koncu ispalo kao da jesu. Pa ipak, sam sadr�aj "Flamingova leta“ i �injenica da se radni tim slo�io oko njegova sadr�aja poslu�io je kao inspirativna poruka naciji uhva�enoj u nesigurnost i podijeljenost oko budu�nosti zemlje.