Malatsi je o tome kazao: „Ako pomnije promotrite op�u politiku PAC-a prije rujanske konferencije 1993. godine, lako �ete uvidjeti kako nije bilo prostora za ikakve promjene. Me�utim, ako pomnije promotrite našu politiku nakon rujanske konferencije, shvatit �ete da su brojne politike temeljito revidirane. Rije�ju, bili smo pod izravnim i neizravnim utjecajem Mont Fleura.“
Ova i mnoge druge rasprave – od kojih su neke izravno potekle iz Mont Fleura – promijenile su politi�ki konsenzus oporbe i cijele nacije. Primjerice, jednom prilikom predsjednik De Klerk javno je branio vlastitu politiku rije�ima: „Ne, ja nisam noj da zabijam glavu u pijesak“, jasno aludiraju�i na prvi scenarij Mont Fleura. Kada je vlada ANC-a 1994. godine preuzela vlast u zemlji najviše je iznenadila dosljednom primjenom stroge fiskalne discipline. Allister Sparks, poznati ju�noafri�ki pisac, novinar i politi�ki komentator, temeljnu promjenu ANC-ove gospodarske politika nazvao je „velikim zaokretom“.
Godine 1999. Mboweni je postao prvi crna�ki guverner narodne banke (na toj funkciji ostao je sljede�ih deset godina). Na brojnim skupovima me�unarodnih i lokalnih investitora �esto bi koristio „scenarij rje�nik“ za smirivanje i uvjeravanje okupljenih: „Ne morate se plašiti… mi nismo Ikarus… ne�emo previsoko letjeti… ne�emo se previše pribli�iti suncu."
Otprilike u isto vrijeme Manuel je postao prvi crna�ki ministar financija JAR-a te se na toj du�nosti zadr�ao narednih 13 godina. O metodi scenarij planiranja rekao je: "Ako mislite da smo od Mont Fleura do naših trenuta�nih politika stigli pravocrtnim kretanjem prema naprijed tada grdno griješite. Mnogo je tu bilo vijuganja… ovakvih i onakvih zavoja. Pa ipak, istina je da su osnove stvorene na Mont Fleuru. Mogao bih sada zatvoriti o�i i prisjetiti se svakog detalja nastajanja scenarija. Mogu re�i da sam ih internalizirao u svoje bi�e. A kada nešto internalizirate, tada to naj�ešï¿½e nosite u sebi cijeli �ivot.“
�vrstina i ekonomska disciplina nove vlade potaknula je rast BDP-a u JAR-u s jedan posto u razdoblju od 1984. do 1994. godine na tri posto u razdoblju od 1994. do 2004. godine. U namjeri da naglasi uspješnu politi�ku tranziciju JAR-a iz aparthejda u demokratsko društvo - protkanu gospodarskim rastom u doba globalne recesije - godine 2010. Clem Sunter napisao je: „Primite naš duboki naklon… svi vi s Mont Fleura. Nesumnjivo ste promijenili našu povijest u kriti�nom trenutku.”
Tim Mont Fleur u javnost je slao jednostavne i uvjerljive poruke o budu�nosti zemlje. Pa ipak, nisu se svi slagali s njima. Pojedini analiti�ari njihove su zaklju�ke smatrali ishitrenima i površnima, posebice ljevi�ari koji su se grozili fiskalnog konzervatizma. Unato� tome, tim Mont Fleur uspio je temeljnu hipotezu i prijedloge o gospodarskoj strategiji zemlji nakon aparthejda uvrstiti u nacionalnu agendu. Potom su njihovi prijedlozi pobijedili u oštrim raspravama širom zemlje i to djelomice radi toga što se �inilo da su uskla�eni s prevladavaju�im globalnim konsenzusom te djelomi�no radi utjecajnosti Manuela i Mbowenija u krugovima ekonomista i gospodarstvenika. Prema tome, slobodno se mo�e zaklju�iti da su �lanovi tima doista presudno utjecali na doga�aje u zemlji u postaparthejd razdoblju.
Radionice Mont Fleur zna�ajno su pridonijele nacionalnoj preobrazbi Ju�noafrikanaca. Osim toga, na vlastitom su primjeru pokazale kako �eljena transformacija izgleda. Suština procesa Mont Fleur– okupljanje lidera raznih dijelova sustava koji uranjaju u dijalog i razgovaraju o svemu što se doga�a, što bi se moglo dogoditi te što bi se trebalo dogoditi u njihovom sustavu, te nakon toga djeluju na osnovu nau�enog – implementirana je na stotinama pregovara�kih foruma (ve�inom se koristila metoda multi-dioni�kog dijaloga, a manje metodologija scenarij planiranja) na svakom spornom pitanju; od reforme obrazovanja do urbanog planiranja i brojnih ustavnih pitanja. Upravo je iz takvog na�ina rada nastala šala koju sam ranije ispri�ao - šala o „prakti�noj“ i „�udesnoj“ ju�noafri�koj opciji. Narod JAR-a na koncu je zajedni�kim snagama pronašao put u bolju budu�nost. Rije�ju, uspjeli su implementirati "�udesnu opciju".
Pa ipak, projekt Mont Fleur i ju�noafri�ku tranziciju ne mo�e se nazvati „savršenim“ ili „potpunim“. Brojna pitanja i akteri izostavljeni su iz razmatranja, mnoge ideje i aktivnosti ogor�eno su osporene, a mnoge nove dinamike i poteško�e kasnije su se javile. Transformiranje kompleksnog društvenog sustava JAR-a nikada nije bilo lagano, sigurno ili trajno. No, Mont Fleur nesumnjivo je stvorio potrebnu mirno�u za kretanje prema naprijed društva zaglavljenog u nasilju. Rob Davies, �lan MF tima koji je kasnije postao ministar trgovine i industrije, o tome je rekao: „Proces Mont Fleur zacrtao je put svima onima koji su za tim putem predano tragali.“