Poštovani �itatelji,
pred Vama je tre�i broj stru�nog �asopisa qLife, koji se ovom prilikom bavi "promjenom svjetonazora". U posljednje vrijeme na stru�nim skupovima i u javnim medijima �esto nailazimo na taj pojam, pa nas se tako upozorava na "nu�nost promjene svjetonazora u društvu i gospodarstvu, ako �elimo da se išta promijeni". Još je davne 2002. godine Vlada Republike Hrvatske izradila strategiju razvitka pod nazivom Hrvatska u 21. stolje�u koja je trebala pru�iti viziju razvitka hrvatskog društva i gospodarstva na po�etku novog milenija. U tom doista zna�ajnom dokumentu ugledni stru�njaci naglašavaju kako, citiram: "...ipak, promjena svjetonazora je najva�nija od svega, jer sve naše strategije i svi naši projekti ne�e imati u�inka ukoliko se on ne promijeni... Promjena mind-seta, koja u najširem kontekstu �ini socio-kulturni kapital ove zemlje, problem je kojeg nije mogu�e prenaglasiti." (dr. sc. �eljko Lovrin�evi�, Ekonomski Institut u Zagrebu, koordinator projekta).
Svjetonazor je, najšire shva�eno, pogled na svijet, mentalni model, skup predod�bi koji odre�uje na koji na�in pojedinac interpretira svijet oko sebe; na koji na�in odgovara na klju�na filozofska, religijska i eti�ka pitanja; odre�uje što je va�no, a što nije va�no u našim �ivotima. Metafori�ki ga mo�emo usporediti s "kompjuterskim programom" naše podsvijesti koji odre�uje da mislimo to što mislimo pa zatim �inimo to što �inimo. Odnosi se na skrivene fundamentalne pretpostavke o na�inu funkcioniranja svijeta koje uglavnom ne preispitujemo, koje su nam "normalne", iako u nekom drugom povijesnom razdoblju one uop�e nisu bile "normalne", ve� potpuno sulude.
Novi svjetonazor se prvo pojavljuje u znanosti, obi�no fizici, da bi se zatim polako proširio na sva podru�ja ljudskog �ivota, pa tako i na gospodarstvo. Lideri i menad�eri u organizacijama svoje odluke ne donose u nekom imaginarnom vakuumu, ve� na temeljima operativnog svjetonazora, �esto posve nesvjesno, što navedenoj kategoriji, kako je i potvr�eno u Strategiji razvoja Hrvatske, daje ogromni zna�aj. Ako se percepcija stvarnosti, filozofija u pozadini svih naših aktivnosti ne promijeni, tada �emo uvijek, baš uvijek, proizvoditi iste, ne�eljene rezultate.
Dakle, ako lideri i menad�eri, prije svega u politici i gospodarstvu, nastave funkcionirati "po starom", prevladavaju�em mehanicisti�kom svjetonazoru stvorenim u Europi 17. stolje�a, nezasitna te�nja za profitom i rastom i dalje �e uzrokovati "neizrecivu štetu planeti i ljudima koji na njoj �ive". Iako nam je takvo stanje svijesti omogu�ilo gotovo nevjerojatan materijalisti�ki napredak, uslijed su�enog fokusa interesa sa sobom je donijelo i brojne nenamjeravane, ali veoma negativne u�inke kao što su npr. enorman jaz izme�u bogatih i siromašnih, glad, ratovi, terorizam, zaga�ivanje okoliša i posvemašnja prijetnja opstanku svekolikog �ivota na Zemlji.