�to predstavlja novi svjetonazor u poslovanju?

Michael Ray Michael Ray, doktor znanosti, publicist i psiholog s velikim praktiďż˝nim iskustvom u podruďż˝ju marketinških komunikacija i izgradnji poticajnog radnog okruďż˝enja. Prvi je profesor na kolegiju Inovacije i Kreativnost pri Stanford University's Graduate School of Business. Njegova knjiga Creativity in Business (napisana u koautorstvu s Rochelle Myers) uvrštena je na listu devet "Greatest Business Books Ever Written" ďż˝asopisa Inc, dok je knjiga The Path of the Everyday Hero (napisana u koautorstvu s Lornom Catford) proglašena knjigom godine na podruďż˝ju osobnog razvoja.

Osjeďż˝ate li da se u poslovnom svijetu dogaďż˝a duboka promjena, a niste sasvim sigurni što se zapravo dešava; ako ste primijetili da stare vizije i strategije više ne funkcioniraju; ako duboko vjerujete da biste trebali nauďż˝iti nove naďż˝ine voďż˝enja, izraďż˝avanja i odrďż˝avanja vrijednosti, kako biti kreativan i njegovati zajedništvo - tada niste jedini. Širom svijeta poslovni ljudi - pri tome mislim na vlasnike, menadďż˝ere i djelatnike - mijenjaju svoje razmišljanje i naďż˝in rada. Svi oni sudjeluju u promjeni koja je, kaďż˝u neki, velika i znaďż˝ajna poput svih drugih "povijesnih" promjena. Jer promjena koja se upravo dogaďż˝a vodi do pojave novog svjetonazora (u struďż˝noj literaturi umjesto pojma "svjetonazor" ďż˝esto se koristi pojam "paradigma" - op. ured.) u poslovnom svijetu. Stoga se pitamo: što predstavlja "novi svjetonazor" i zašto on nastaje? Zašto nam se ponekad ďż˝ini tako teškim uvesti ga u svakodnevni ďż˝ivot i rad?


"Prijatelju, prihvaďż˝aš li novi svjetonazor?"

U ovom tekstu pojam "svjetonazor" ili "paradigma" koristim na precizan naďż˝in. Potraďż˝ite li pojašnjenje navedenog pojma u bilo kojem rjeďż˝niku, naiďż˝i ďż˝ete na definiciju sliďż˝nu ovoj: "obrazac, primjer ili model". No, od objave knjige Struktura znanstvenih revolucija autora Thomasa Kuhna, rijeďż˝ "paradigma" se prije svega odnosi na temeljne pretpostavke o prirodi funkcioniranja svijeta, posebice u znanosti. Preciznije reďż˝eno, Kuhn zapravo tvrdi kako neko podruďż˝je ustvari nije "znanstveno" sve dok nema vlastitu paradigmu. Nadalje, znanstvena revolucija ustvari nastaje kada se mijenja paradigma - kada stari skup pretpostavki gubi na vjerodostojnosti, dok mala skupina znanstvenika razvija novu paradigmu koja pomalo ulazi u mainstream - sve dok se ne uoďż˝i potreba za opet novom promjenom.

Posljednja znaďż˝ajna promjena paradigme odnosi se na kopernikansku znanstvenu revoluciju kada je Kopernik preokrenuo ptolomejsku paradigmu koja je Zemlju postavljala u središte tada poznatog svemira. Ova je promjena imala golemi utjecaj na znanost i na sve kljuďż˝ne institucije tadašnjeg vremena, posebice na crkvu, koja je svoju vodeďż˝u ulogu u društvu od tog trenutka prepustila znanosti. 

Naravno, bilo je potrebno više od jednog stoljeďż˝a da Kopernikove ideje zadobiju snagu i utjecaj, ďż˝ak i u znanosti. Kopernik je svoja promišljanja publicirao tek 1543. godine, kada je veďż˝ bio na samrti, iako ih je vjerojatno formulirao još 1530. godine. Te su ideje u konaďż˝nici dovele do nastanka Keplerovih zakona (prva dva su objavljena 1609.), Galileovih ideja o sunďż˝evu sustavu i suďż˝enju za herezu 1633., Newtonovih zakona (otkriďż˝e gravitacije) koje je sam Newton razvio u periodu od 1664. do 1666. godine te znanstvene revolucije koja je kreirala dominantni svjetonazor današnjice, ne samo u znanosti veďż˝ u svim aspektima ljudske kulture i svakodnevnog ďż˝ivota.