U industrijskom svijetu veďż˝ina pojedinaca provede svoj ďż˝ivotni vijek unutar poslovnih organizacija. Posao je mjesto na kojem svi mi ostvarujemo veďż˝inu svojih dnevnih kontakata s drugim ljudima. Propuste obrazovnog sustava takoďż˝er rješava biznis - kada se dogodi da naša djeca nisu primjereno educirana za potrebe radnog mjesta, biznis se pobrine za trening. Pored toga, našu kreativnu energiju uglavnom kanaliziramo kroz posao, kroz njega i u njemu oblikujemo odnose koji u najveďż˝oj mjeri utjeďż˝u na naše svakodnevno ponašanje. Pomalo bi ludo bilo kada ne bismo uvidjeli ulogu koju biznis moďż˝e i mora imati u razvoju ljudskih biďż˝a, sve do dosezanja njihovih najviših potencijala. U skladu s vizijom WBA, mnogi ďż˝e lideri uskoro uvidjeti primarnu ulogu poslovnog konteksta kao inkubatora ljudskog duha, prije nego tvornice za puku proizvodnju materijalnih dobara i usluga.

No zašto bi biznis, sa svom svojom enormnom snagom i moguďż˝nostima, preferirao razvoj humanosti nad kratkoroďż˝nim profitom? Jedan od odgovora ponudio je Edmund Burke, esejist osamnaestog stoljeďż˝a, kada je napisao: "Sve što je potrebno za trijumf zla jesu dobri ljudi koji ništa ne poduzimaju."

Drugi je odgovor u veďż˝oj mjeri povezan s fundamentima biznisa. Još od samih poďż˝etaka poljoprivredne proizvodnje, kada su trgovci pruďż˝ali vrijednu uslugu razmjene viškova proizvedenih poljoprivrednih dobara u nekoj regiji za druge, poljoprivredne ili obrtniďż˝ke proizvode, sluďż˝enje zajednici je bila kljuďż˝na svrha poslovanja. Zbog toga su najviše prosperirali uvijek oni subjekti koji su se potpuno posvetili sluďż˝enju društvu, buduďż˝i da su se na taj naďż˝in uskladili s temeljnom svrhom biznisa, a ne oni koji su tu istu zajednicu iskorištavali. U sadašnjem trenutku ljudske povijesti, poslovni svijet moďż˝e kvalitetnije sluďż˝iti globalnoj zajednici nego bilo koja druga institucija ljudskog društva.


Proďż˝itaj više u qLife-u...