Razlog tome leďż˝i u ďż˝injenici da sustav vjerovanja na kojem su se organizacijske strukture do sada temeljile zapravo nije bio istinit, pa zato nije pridonosio stvaranju harmonije meďż˝u ljudima, u društvu i organizacijama koje bi doista sluďż˝ile ljudima, u dubljem smislu tog pojma.

Uzmimo ovaj primjer - mnoge tvrtke naglašavaju kako im je sluďż˝enje klijentima (eng. customer service) kljuďż˝ni prioritet. No, sve njihove aktivnosti se zapravo svode na "oďż˝uvanje ili zadrďż˝avanje" klijenata - što zapravo znaďż˝i na iskorištavanje klijenata u svrhu postizanja vlastitih ciljeva. To je dakle pravi motiv, koji nema nikakve veze sa sluďż˝enjem, veďż˝ posve suprotno - sa "vezivanjem" klijenata za sebe. Znate, disonanca izmeďż˝u "onoga što propovijedamo" i "onoga što radimo" stvara tenzije u bilo kojoj kulturi, organizacijskoj ili nekog drugoj. Ljudi to osjeďż˝aju i znaju da nešto nije u redu. Organizacije tvrde da sluďż˝e ljudima, a zapravo to uistinu ne misle. Sluďż˝iti nekome znaďż˝i istinski mu pomoďż˝i kako bi si kasnije on sam mogao pomoďż˝i; osnaďż˝iti ga, a ne koristiti u svrhu "poveďż˝anja prihoda". Sluďż˝iti znaďż˝i uistinu pomoďż˝i pojedincu kao ljudskome biďż˝u, a to je doista veliki izazov u današnjem materijalistiďż˝kom svijetu koji se primarno povodi po maksimi "zgrabi gdje moďż˝eš, uzmi što ti se pruďż˝a, uďż˝ini sve za poveďż˝anje profita, maksimiziraj vrijednost dioniďż˝arima". Dakle, cijeli je sustav zatvoren i zato ne pridonosi stvarnom, autentiďż˝nom i iskrenom sluďż˝enju klijenata. Slobodno moďż˝emo zakljuďż˝iti kako je neiskrenost njegovo glavno obiljeďż˝je.

U svome radu potiďż˝em ljude na propitivanje smisla i znaďż˝enja koncepcija, ideja i stavova koje u ďż˝ivotu koriste. Pojedine ideje se danas koriste u vrlo širokom spektru, pa se stoga uvijek "zaglavimo" na nekoj razini njihovog smisla. Npr. ideje uspjeha, rasta i razvoja su danas "zaglavljene" na razini materijalistiďż˝kog poimanja, poput ploďż˝e na gramofonu koja ne prestaje producirati istu glazbu, isti tekst, uvijek iznova. Pri tome ne mislim kako je to "pogrešna slika uspjeha", jer je ona naprosto takva kakva jest, tako se razvijala kroz povijest. Ne radi se o kategorijama "ispravno" ili "neispravno", "dobro" ili "loše", veďż˝ o tome da trenutna razina poimanja nije onoliko duboka i smislena kao što bi mogla biti.

Upravo je to razlog nezadovoljstva u današnjem svijetu - jer ljudi nisu istraďż˝ili, pa zato ni doďż˝ivjeli, dublji smisao uspjeha, profita i rasta. Krenete li istraďż˝ivati dublje znaďż˝enje tih ideja - a to zapravo nisu samo ideje, veďż˝ se radi o koncepcijama - tada morate uďż˝i u sebe i zapoďż˝eti propitivanje u svojoj nutrini.

Rast za ljudsko biďż˝e ima posve drugaďż˝ije znaďż˝enje od onog kakvim ga tumaďż˝e organizacije. Rast za ljudsko, duhovno biďż˝e, ono što ďż˝ovjek uistinu jest, nije materijalistiďż˝ka akumulacija predmeta. Rast je za ljudsko biďż˝e nešto posve suprotno, oslobaďż˝anje od predmeta, potrebe za predmetima, vezivanja za predmete, ovisnosti o predmetima. Za ďż˝ovjeka predmeti nemaju veze s rastom, veďż˝ dapaďż˝e, oni ga ograniďż˝avaju. Kada se ďż˝vrsto drďż˝ite predmeta postajete ovisni, odjednom razvijate snaďż˝nu povezanost s materijalnim, pa ono tada postaje teret, ďż˝ine vas odgovornim za njegovo uzdrďż˝avanje. Istinski rast za ďż˝ovjeka predstavlja oslobaďż˝anje od ovisnosti. Stvarni uspjeh je moguďż˝e doďż˝ivjeti i osjetiti samo onda kada ste slobodni - a stvarni je uspjeh za ljudsko biďż˝e zadovoljstvo, zadovoljstvo samim sobom. Ne moďż˝ete biti zadovoljni ukoliko niste slobodni. Ako ste stalno vezani za ljude, stvari i situacije, ako cijelo vrijeme brinete o tome što ďż˝e se dogoditi u izvanjskom svijetu, tada niste slobodni. Prema tome, uspjeh je direktno povezan sa oslobaďż˝anjem.