DS: Svi se slaďż˝u da je današnja stvarnost obiljeďż˝ena dubokim socijalnim, gospodarskim i politiďż˝kim promjenama, najveďż˝im u posljednjih nekoliko stoljeďż˝a. Biznis se prometnuo u najmoďż˝niju svjetsku instituciju. Kako gledaš na tu situaciju i koja su tvoja predviďż˝anja za svijet biznisa u bliďż˝oj i daljnjoj buduďż˝nosti?

MG: Mislim da svatko ima svoju osobnu percepciju uloge biznisa u današnjem svijetu. No, dogaďż˝anja unutar pojedinih organizacija ne moďż˝emo ispravno sagledati ako ne ukljuďż˝imo kontekst društva u cjelini. Ovdje vidim izazov za svaki biznis, da se iznutra organizira kako bi bio odgovoran i doprinosio društvu u cjelini. A profit vidim glavnom preprekom zbog koje se to ne dogaďż˝a. ďż˝injenica da uprave kompanija moraju "dostavljati" profit svojim dioniďż˝arima kompromitira njihovu odgovornost i doprinos širem okruďż˝ju. Kao što vidite, priroda je danas pod velikim utjecajem profita. Profit je glavni uzroďż˝nik klimatskih promjena i uništavanja ozonskog omotaďż˝a, pa se stoga sve veďż˝i broj ljudi danas pita: "ďż˝ekajte malo, moďż˝da bi doista trebali raditi drugaďż˝ije?" Odjednom se poďż˝ela uoďż˝avati velika uzbuďż˝enost oko teme "korporativna društvena odgovornost", oko novih naďż˝ina razmišljanja, poput brige za ljude u zajednici, izvan organizacijskih granica. Iako još uvijek nisu ďż˝esta, takvih je razmišljanja sve više. Na isti naďż˝in sve veďż˝i broj organizacija otkriva pravo znaďż˝enje pojma "meďż˝uovisnost". Rijeďż˝ je zapravo o kategoriji koja je svima oďż˝ita, ali najmanje poslovnim ljudima. Meďż˝uovisnost nam govori da je sve meďż˝usobno povezano, i to na svim razinama.  Ne samo poslovno okruďż˝enje veďż˝ sve razine stvarnosti - politika, financije, biznis, društvo, prirodni okoliš - sve je meďż˝usobno povezano.

Ako nemate tu širinu i viziju povezanosti, tada ďż˝e vas uskogrudno gledanje na profit, rast i uspjeh drďż˝ati zarobljenima u uvjerenju kako je sasvim opravdano iskorištavati ljude i prirodu u kojoj ďż˝ivite. Dok ne uvidite meďż˝uovisnost svega što postoji, neďż˝ete biti sposobni vidjeti posljedice svojeg lokalnog djelovanja na globalno stanje. Naprosto neďż˝ete. Jer, vaše je vidno polje tada preusko. Prema tome, moderni lideri moraju pomagati kolegama da uvide cjelovitu sliku, da uvide povezanosti. Te da sami odluďż˝uju.  Lideri se danas moraju pitati: "Koji je moj doprinos zajednici? Kako mogu pomoďż˝i? Koja je moja odgovornost prema svijetu u kojem ďż˝ivim?" ďż˝ak i ako razmotrite sam vrh politiďż˝ke hijerarhije, ďż˝ak ni tamo neďż˝ete naiďż˝i na ljude koji si iskreno postavljaju ova pitanja. A radi se "velikim" liderima, koji vode nacije i cijeli svijet. 

Zbog darvinistiďż˝ke paradigme "opstanka najjaďż˝ih", na kojoj smo svi odrasli, ponašamo se po principu "zgrabi što moďż˝eš". Naďż˝alost, to se ne odnosi samo na obiďż˝ne ljude veďż˝ i na politiďż˝ke lidere, kljuďż˝ne nositelje odgovornosti u našem društvu. Politiďż˝ki lideri jednostavno ne razumiju što da rade s tom odgovornošďż˝u. Ovo nije kritika, veďż˝ naprosto realnost. Samo to. Jer, svi smo mi, pa tako i oni, uvjetovani paradigmom.