O stanju i perspektivama hrvatskog gospodarstva

Miljenko Cimeďż˝a Miljenko Cimeša, predsjednik SoL Hrvatska i SoL konzultant. U fokusu pozornosti su mu pitanja voďż˝enja dubokih organizacijskih i društvenih promjena. U svom radu nastoji povezati metode strateškog upravljanja sa novim kompetencijama kao što su sistemsko razmišljanje, produktivna komunikacija i kreiranje vizije.

Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci domaďż˝a je javnost suoďż˝ena sa nekoliko vrlo ozbiljnih upozorenja o stanju i perspektivama hrvatskog gospodarstva. Najnovije od njih je "Izvješďż˝e Svjetske banke o konvergenciji Hrvatske s EU:  Ostvarivanje i odrďż˝avanje viših stopa gospodarskog rasta".  


Nalazi
 
Sukladno naslovu, Izvješďż˝e se bavi naďż˝inom ostvarivanja i odrďż˝avanja viših stopa rasta dohotka po stanovniku u Hrvatskoj i ubrzavanju ekonomske konvergencije s gospodarstvima EU. S tim u svezi autori ukazuju na dvije kljuďż˝ne ďż˝injenice:
1. Sadašnja razina rasta dohotka po stanovniku je preniska,
2. Ozbiljne vanjske neravnoteďż˝e pokazuju kako trenutni obrazac gospodarskog rasta u Hrvatskoj moďż˝da nije odrďż˝iv: 
- Glavni pokretaďż˝ ekonomske ekspanzije u razdoblju 2001.-2008. bila je domaďż˝a potraďż˝nja, koja je rasla po stopi višoj od šest posto   godišnje,
- Manjak vanjskog teku�eg ra�una se udvostru�io izme�u 2001. i 2008. godine, kada je dosegao 9,4 % BDP-a,
- U istom razdoblju bruto vanjski dug je sa 60% porastao na preko 94 % BDP-a.

Prema autorima Izvješďż˝a gospodarski rast ovisi o:
1. Doprinosu radne snage,
2. Ukupnoj produktivnosti proizvodnih �imbenika,
3. Razini ulaganja.

U nastavku ovog teksta u središtu pozornosti ďż˝e biti analiza doprinosa radne snage. S tim u svezi u Izvješďż˝u se konstatira kako su "...kroniďż˝no niska razina sudjelovanja radne snage kao i neusklaďż˝enost steďż˝enih znanja i vještina s potrebama u gospodarstvu kljuďż˝ni izazovi i prepreke poveďż˝anju doprinosa radne snage rastu. Hrvatska ima jednu od najniďż˝ih stopa sudjelovanja u trďż˝ištima rada meďż˝u europskim zemljama, i drugu po redu najveďż˝u stopu nezaposlenosti meďż˝u zemljama EU-a". Uzroke takvoga stanja autori pronalaze u:
- socijalnoj skrbi i mirovinskom programu koji destimuliraju pojedince da sudjeluju u trďż˝ištima rada,
- visokoj stopi nezaposlenosti,
- rastuďż˝em jaz u znanjima i vještinama koji spreďż˝ava potraďż˝nju za radnom snagom,
- krutim radnim propisima koji tvrtkama ote�avaju prilagodbu veli�ine radne snage poslovnim ciklusima.