Mnogi se ljudi u odre�enom periodu �ivota na�u u milosti Univerzuma kada pobijede na izborima, postanu izvršnim direktorima, ministrima, direktorima sektora, dekanima, predsjednicima sportskih klubova i raznih drugih ljudskih zajednica. U �elji da drugima i sebi opravdaju imenovanje, preuzimaju�i novu funkciju razmišljaju kako moraju "hitno identificirati probleme, kvalitetno ih analizirati te na kraju odlu�iti o izboru najboljeg rješenja", poput lije�nika koji pacijentu odre�uje terapiju. Ništa �udno. Navikli smo na stvarnost gledati kroz prizmu "problemskog svjetonazora"...
Pošto se opisani proces posve stopio s našom kolektivnom sviješï¿½u, ne opa�amo kako s njime nešto suštinski nije u redu. Da je tome tako pokazuje nam vrlo jednostavna vje�ba, više puta isprobana u edukaciji menad�era, koja tra�i od sudionika da na jednom listu papira napišu obilje�ja najgoreg tima, a na drugom najboljeg tima u kojem su sudjelovali. Zatim ih se zamoli da "analiziraju identificirane probleme" i ponude "rješenja za njihovo ispravljanje". Rezultati su uvijek isti: uklanjanje ili ispravljanje "lošeg" ne jam�i nam "dobro". Primjerice, identificiranje "loših me�uljudskih odnosa" u timu malo nam govori o tome kako �emo potaknuti strast i posve�enost. U najboljem slu�aju nam poma�e stvoriti sustav koji "nije loš". A u današnjem svijetu, posebno u doba krize i nesigurnosti, sustav koji "nije loš" jednostavno nije dovoljno dobar!
Tradicionalne sposobnosti kojima smo godinama vjerovali, tzv. "sposobnosti lijeve mo�dane polutke", još uvijek su va�ne. I dalje trebamo pouzdanu analizu, precizno mjerenje i jasno planiranje. Me�utim, navedeni aspekti uspjeha, sami po sebi, jednostavno više nisu dovoljni. �elimo li se uspješno nositi s kompleksnim izazovima modernog svijeta, danas nam je potreban novi set kompetencija, primarno povezanih s desnom mo�danom polutkom koja pokre�e svijet umjetnosti, inovativnosti i kulturnog stvaralaštva.
Afirmativno propitivanje (eng. appreciative inquiry) predvodnik je skupine novih, u svijetu sve popularnijih pristupa sustavnim promjenama koji se uspješno koristi u mnogim uglednim organizacijama javnog, profitnog i nevladinog sektora poput Ernst&Younga, Walmarta, Mc Donald'sa, British Airwaysa, Avona, U.S. Navya, Save the Children ili grada Ohia.
AP pristup otkriva nam jednu novu stvarnost tvrde�i da se propitivanje i promjene simultano dešavaju te da pitanja automatski poti�u promjene, �ak i ranije nego što se formalni odgovori pojave. Temelji se na pretpostavci kako svaki sustav u sebi nosi stanovite pozitivne aspekte koji su hranili njegovu �ivotnost u razdobljima posebne efikasnosti i uspješnosti, postavljaju�i ih potom u središte svakodnevnih interesa. Specifi�an je po tome što anga�ira "sustav u cjelini" na tzv. AP samitu okupljaju�i na trodnevnoj radionici reprezentativne predstavnike svih hijerarhijskih razina i dijelova sustava kojima pridru�uje predstavnike zainteresiranih interesnih grupa (dionike) �ime na jednom mjestu okuplja stotine, a ponekad i tisu�e sudionika u nastojanju da se priklju�e na "pozitivnu jezgru", dohvate skrivenu kolektivnu mudrost, zamisle budu�nost onakvom "kakva bi mogla biti" i osmisle inovacije kojima �e istu ostvariti.
Zamislite sada da se u Hrvatskoj desi nešto sli�no. U vašoj organizaciji. Ili da nova vlada "na jednom mjestu", na višednevnom samitu okupi 900 makroekonomista, novinara, profesora, voditelja nevladinih udruga, radnika, uspješnih poduzetnika, sindikalista, menad�era, bankara, voditelja nevladinih udruga, studenata i ministara koji aktivno sudjeluju u procesu radi nacionalnih, a ne osobnih interesa, kako bi tragali za snagama i skrivenom mudrošï¿½u ovog društva te zajedni�ki stvorili viziju Lijepe Naše kao "Kalifornije Europe", "regionalnog lidera društva znanja" ili ne�eg tre�eg, što ve� oni procijene va�nim. Osje�ate li energiju i posve�enost potaknutu takvim zajedništvom?
Premijer Zoran Milanovi� izjavio je po završetku parlamentarnih izbora: "Razgovarat �emo... moramo se dogovoriti... moramo Hrvatsku izvu�i iz krize!" Pitanje je samo tko se krije iza rije�i (mi) "moramo"? Vjerujem da je novom premijeru savršeno jasno kako ne smije ponoviti fatalnu pogrešku svojih prethodnika koji su pod "(mi) moramo" mislili na sebe i uski tim suradnika, izabrane od naroda zato jer "imaju odgovore na sve naše probleme". Iskreno se nadam da �e se odva�iti, usprkos navikama i uvrije�enim mišljenjima, na korištenje društvenih inovacija u vidu novih društvenih tehnologija te da �e njima zamijeniti potrošeni model upravljanja kako bi mnoštvo sjajnih perspektiva doma�ih stru�njaka ujedinio u koherentnu cjelinu i dohvatio kolektivnu mudrost nacije. Jer, jedino nas ona mo�e odvesti u bolju budu�nost.