Partneri
Tema mjeseca: qLife No. 12: AFIRMATIVNO PROPITIVANJE
Članak: Duhovno iskustvo umjetnosti liderstva, David L. Cooperrider, Frank J. Barrett
Duhovno iskustvo umjetnosti liderstva
David L. Cooperrider, Frank J. Barrett David L. Cooperrider, profesor na Weatherhead School of Management, bivši predsjednik Sekcije za organizacijski razvoj pri National Academy of Management, gostuju�i predava� na Harvardu, Stanfordu, University of Chicago, Katholieke University u Belgiji, MIT-u i Cambridgeu. Autor je 15 knjiga i 50-tak stru�nih �lanaka. Savjetnik je uprave tvrtki Boeing Corporation, Fairmount Minerals, Green Mountain Coffee Roasters i McKinsey.Frank J. Barrett, doktor znanosti, profesor menad�menta na Graduate School of Business and Public Policy, Monterey, Kalifornija i gostuju�i profesor na Harvard Business School. Academy of Management nagradila ga je 2003. godine nagradom Best Paper Award za najbolji stru�ni �lanak godine u svijetu na podru�ju organizacijskog razvoja.
Tajanstveno, zagonetno, misteriozno... Najsvjetlije je iskustvo koje �ovjek mo�e do�ivjeti. Zapravo, radi se o fundamentalnoj emociji, kolijevci istinske znanosti i umjetnosti. Tko zaboravlja ovu istinu, tko zaboravlja na divljenje, �u�enje i zapanjenost, �ivi je mrtvac, ugašena svije�a. - Albert Einstein
Koja je uloga duhovnog iskustva u humanisti�kim znanostima? U kojem odnosu stoje pro�ivljena iskustva svetog i naše sposobnosti propitivanja, divljenja, �u�enja, istra�ivanja, otvorenosti i u�enja? Što doista mislimo kada ka�emo "u duhu... (propitivanja, istra�ivanja, vremena i sli�no)?" Shva�amo li ozbiljno pojam "duha" ili ga tek tako koristimo, ponavljaju�i staru naviku? Ako je odgovor pozitivan, na koji na�in? Primjerice, što se dešava kada osoba zadu�ena za intervjuiranje pristupi svome poslu kao nekoj vrsti svetoga poziva ili, još i bolje, s istinskim osje�ajem zahvalnosti koji je zbli�ava s drugim ljudskim bi�em kao s plemenitom dušom umjesto da koristi klasi�ni, bezli�no-tehni�ko-birokratski pristup? Mislite li da kvaliteta pristupa utje�e na dijalog i rezultate intervjua? Kako �e se sve to odraziti na dobivene informacije? Kako �e se sve to kasnije odraziti na �itatelje?
Koji je pravi razlog tome da je naša zapadnja�ka kultura jezi�nu terminologiju duhovnog iskustva uobi�ajeno ograni�ila na religiozne ljude i mistike, iako u biografijama legendarnih znanstvenika poput Einsteina i Newtona �esto pronalazimo citate sufijskog mistika i pjesnika Rumija ili pak zvonke poruke milosr�a Njegove Svetosti Dalaj Lame?
Ovdje se po�injemo propitivati: nije li zadatak lidera i menad�era, dakle znanstvenika u podru�ju društvenih znanosti, objektivno i nepristrano prikazivati i reflektirati društvena zbivanja u svijetu koji nas okru�uje? Ako je odgovor negativan, koji je onda smisao našeg posla? Je li mogu�e da kroz naše pretpostavke, izbor tema i pitanja u velikoj mjeri sami stvaramo svijet kojeg kasnije otkrivamo? �ivimo li - svatko ponaosob - u svijetu stvorenom vlastitim promišljanjem? Je li mogu�e da društveni sustavi rastu, izgra�uju se i evoluiraju upravo u smjeru naj�ešï¿½ih, upornih i iskreno postavljenih pitanja? Ako je tome tako, o kojim se pitanjima radi?
Na isti smo na�in promišljali o organizaciji s kojom smo kao poslovni savjetnici sura�ivali. Bi li zaposlenici Roadway Expressa, jedne od najve�ih prijevozni�kih tvrtki SAD-a, danas razgovarali o kompletnom redizajnu organizacije izgra�ene na temeljima McGregorove Teorije Y da se on i Abe Maslow, nekada davno, nisu usudili dirnuti u tradicionalno znanje i iznijeti pred javnost novi misaoni koncept, teoriju koja je tada definitivno bila "ispred svoga vremena"? Zašto se dešava da u svijetu suštinski oblikovanom mentalnim modelima, pretpostavkama, idejnim sustavima, kulturološkim konstrukcijama i raznim raspravama tako rijetko nailazimo na plodne teorije poput McGregorove i Maslowljeve? Još i va�nije, što mo�emo sami napraviti kako bi potaknuli potrebnu strastvenost, uzbu�enje, inspiraciju, hrabrost i duhovnost na radnom mjestu i prevladali konvencionalne barijere u procesu transformacije?
