qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No. 12: AFIRMATIVNO PROPITIVANJE

Članak: Liderstvo slu�enjem: intervju s Ivanom Parlov, Alan �epec



Moram priznati da sam pri samom dolasku i ja, kao i ve�ina ljudi, krenula uspore�ivati naš i njihov svijet, odmah se bave�i mišlju koliko toga bi trebalo promijeniti, ali sam brzo shvatila da to nema smisla. To su doista dva u potpunosti razli�ita svijeta. Svaki od njih ima svoju kulturu i tradiciju. Osim toga, tko sam ja da to uop�e pokušavam mijenjati. Stoga sam hla�e ubrzo spremila u ormar.


U Hrvatskoj malo toga znamo o Africi. Naj�ešï¿½e primamo informacije o ratovima, siromaštvu, gladi ili pak sasvim druk�ije, o raskošnim turisti�kim aran�manima. Mo�eš li nam više re�i o Tanzaniji, kakva je to dr�ava, na koji na�in je organizirana i kakav mentalitet u njoj prevladava? Koliko se ona razlikuje od Hrvatske?


Tanzanija ima oko 37 milijuna stanovnika i spada u grupu najsiromašnijih zemljama svijeta s velikim postotkom oboljelih od HIV-a. Najzastupljenija religija je kršï¿½anstvo. Deklariranih kršï¿½ana ima 45%, muslimana oko 30%, a ostatak stanovništva pripada doma�im vjerama i sektama. Muslimani ve�inom �ive na obalnom podru�ju Tanzanije (otok Zanzibar 99%), a kršï¿½ani u unutrašnjosti zemlje. Tanzanijska društvena zajednica sastavljena je od pripadnika 120 plemena. Iako ne �ive svi tradicionalnim plemenskim �ivotom, postavke o svijetu i �ivotu uglavnom su još uvijek tradicionalne.

U kulturološkom smislu mnogo se razlikuju od nas zapadnjaka. Primjerice, poligamija je ostala društveno prihva�enim modelom ponašanja pa se tako znaju susresti katolici s dvije i više �ena. Nadalje, sve rade jako polako, u skladu s njihovom izrekom: u brzini nema blagoslova. Pretpostavljam da su takvi radi sunca koje na tim prostorima nemilice pr�i sve što mu se na�e na putu. I sama sam potpuno druga�ije funkcionirala nego ku�i. Letargi�nost i usporeni ritam o�ito su prirodni odgovor tijela na zahtjevne klimatske uvjete. Ljudi su velikodušni, vole dijeliti i dobro�udni su.

Kako se ljudi sa zapada uklapaju u takav svijet? Kroz povijest je poznata naša tendencija da uvijek nastojimo promijeniti kulture koje nas ugoste. Je li se mo�da u tom pogledu bilo što promijenilo?

Na�alost nije. Ve� sam dio odgovora dala u pretprošlom pitanju.Ve�ina zapadnjaka Afriku, njihove ljude i kulturu procjenjuje "zaostalima". Prilikom susreta s novim svjetovima odmah uo�imo nedostatke te mislimo da ih odmah trebamo mijenjati. Smatramo da je naše uvijek bolje i da cijeli svijet treba funkcionirati po našim uvjerenjima i obrascima ponašanja. Osobno me fasciniralo u kojoj mjeri oni, za razliku od nas, njeguju i cijene zajedništvo. Siromaštvo djeluje na ljude tako da ih sve više zbli�ava radi �ega jedni drugima više poma�u. Iako se u jednoj obitelji iz iste zdjele jedva prehrani petoro ljudi, oni �e bez razmišljanja ostavljeno siro�e s ceste pozvati k sebi da im se pridru�i na "ru�ku". Primjerice, školu u kojoj sam radila poha�alo je otprilike 600 djece. Od ukupnog broja samo 100 njih u stanju je platiti obrok. Me�utim nikada se nije desilo da svoj obrok ne podijele s ostalima. Nikada! Takvih je primjera nebrojeno mnogo. Zajedništvo i suosje�anje tamo se osje�aju na svakom koraku.

Mi smo se, na�alost, otu�ili jedni od drugih. Svatko gleda sebe i svoju dobrobit. Naša je uskogrudnost ponekad zastrašuju�a.

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna