Okrugli stol kralja Artura: komunikacija i OI

David Perkins David Perkins, doktor znanosti, bavi se područjem kreativnosti u znanosti i umjetnosti, pojedinačnim i organizacijskim učenjem te tehnikama promišljanja. Suosnivač je istraživačkog projekta Harvard Project Zero koji se bavi kognicijom, te platforme na učenje na daljinu WIDE World. Autor je triju bestselera: The Eureka Effect, King Arthurs Round Table te Making Learning Whole.

Knjiga Davida Perkinsa King Arthur's Round Table: How Collaborative Conversations Create Smart Organizations liderima i menadžerima nudi praktične savjete o tome kako kvalitetno i uspješno komunicirati u svrhu unaprjeđenja kohezije i produktivnosti te stvaranja ugodnijeg radnog okruženja. U namjeri da što bolje pojasni svoje stavove, autor poseže za poznatom pričom o kralju Arturu i vitezovima okruglog stola kao primjerom uspješne organizacije koja koristi dinamične komunikacijske obrasce kako bi dodatno osnažila moć Camelota.

Zapravo, legendarni okrugli stol na dvoru kralja Artura autor koristi kao metaforu za harmoničnu zajednicu u kojoj odgovorne osobe sjede zajedno, za istim stolom, kao ravnopravni članovi zajednice, dijeleći pritom dobro i zlo - trudeći se pridonijeti napretku organizacije.

Perkins u knjizi tvrdi da se mudrost bilo koje organizacije ponajviše ogleda u vrsti i kvaliteti komunikacije među članovima. Kada je komunikacija otvorena, iskrena, produktivna i usmjerena na uspješno rješavanje problema, uočava se organizacijska inteligencija na djelu. Autor se dalje pita: "Što je to organizacijska inteligencija, zašto se tako teško ostvaruje; što trebamo činiti kako bismo je poboljšali?" Sveti gral ove knjige ogleda se u traganju za odgovorom na ova pitanja.


Sažetak

Perkins je napisao zanimljivu knjigu o presudnom utjecaju pozitivnih međuljudskih interakcija na stvaranje autentičnih i odgovornih organizacija. Prema njegovu mišljenju "situaciju ne mijenjaju ideje, nego ljudi s idejama". Kralj Artur je svojom nekonvencionalnom idejom (menadžerskom inovacijom) o tome da bi svi vitezovi trebali sjediti za okruglim stolom - kako se nitko ne bi posebno isticao - utjecao na osjećaj jednakosti u grupi (radnom timu) čime je potaknuo suradnju i doprinos svakog člana unaprijedivši njihove interakcije. S obzirom na to da kvaliteta interakcija leži u osnovama svake inteligentne organizacije, autor na metafori gradi ideju o boljem i mudrijem okupljanju sa zajedničkom svrhom, namijenjenu liderima i menadžerima dvadeset prvog stoljeća, a zasnovanu na drevnoj legendi.


San kralja Artura

Mudra ideja okruglog stola. Na početku knjige autor šaljivo uspoređuje kralja Artura s teoretičarima društvenih znanosti, naglašavajući kako vjeruje da Artur namjerno potiče vrijednosti kolektivizma i jednakosti. Upravo radi toga je naložio izradu čuvenog okruglog stola - kako bi njegovim oblikom naglasio značaj ideje egalitarizma. Za razliku od tradicionalnih pravokutnih stolova gdje kralj sjedi na čelu, a suradnici se bore za mjesto uz kralja, za okruglim stolom svi su jednako udaljeni te nitko nije na višoj niti na nižoj poziciji.