Dvanaest preporuka za uspješnije upravljanje znanjem

Verna Allee Verna Allee osoba je iz uskog kruga vodećih svjetskih stručnjaka na području Knowledge Managementa. Članica je Vision 2020 iz Bruxellesa, World Business Academy te Asian Knowledge Management Association. Suradnica je na posebnim projektima Europske komisije, Stanford Universitya i The Brookings Institutiona. Autorica je svjetskog bestselera The Knowledge Evolution.

Razumjeti znanje prvi je korak u nastojanjima da efektivno upravljamo njime. U tekstu koji slijedi navodi se dvanaest obilježja znanja te neki alati i metode koji pomažu da se ono bolje iskoristi.

Winston Churchill je rekao: "Imperije budućnosti izgradit će imperij uma." Tom Peters je zaključio: "Značaj rada (manualnog) i kapitala nestaje; svanulo je doba uma i znanja."

Navedene izreke potvrđuju činjenicu da znanje postaje glavni čimbenik poslovanja istiskujući po važnosti rad (manualni) i kapital (novac, zgrade, strojevi). Riječi znanje, inteligencija, ideje sve se češće pojavljuju u javnosti našavši svoje mjesto i u brojnim propagandnim marketinškim porukama. Pa ipak, ne treba se čuditi što je tome tako. S obzirom na to da se moderne kompanije svakodnevno suočavaju s izazovom "inovativan ili mrtav", vrlo su motivirane kontinuirano razvijati sposobnosti učenja i prilagođavanja promjenama kao temeljnom umijeću preživljavanja u svijetu koji se brzo mijenja. Shodno tome, većina današnjih djelatnika nastoji steći što više znanja kroz obrazovanje, dodatne specijalističke programe i treninge za razvoj karijere. Promotrimo li pažljivije situaciju na terenu, shvatit ćemo da je danas svaki biznis u suštini postao biznis znanja, a svaki radnik postao je radnik znanja.

Gospodarstvo znanja donosi sa sobom nove mogućnosti osiguravajući radnicima nove oblike moći. Naime, specifična znanja koja posjeduju omogućuju im da funkcioniraju kao nezavisni stručnjaci koji rade na ugovor, u svojoj vlastitoj tvrtki ili angažirani na specifičnim projektima. U trenutku pisanja ovog teksta navedeni oblik samozapošljavanja u SAD-u trenutačno zapošljava trećinu ukupne raspoložive radne snage. Karl Marx vjerojatno bi bio vrlo zadovoljan jer su radnici konačno postali vlasnici osnovnih sredstva za proizvodnju, samo što to u 21. stoljeću nisu zgrade, strojevi i oprema već njihova znanja. Oni ga mogu prodati, trgovati njime i nekome ga dati jer znanje im nitko ne može oduzeti. Posljedično tome, došlo je i do dramatičnih promjena u načinu upravljanja ljudskim potencijalima.

Znanje nije trajno, znanje može nestati. Vijek trajanja stručnog znanja ograničen je zato što se stalno javljaju nove tehnologije, proizvodi i usluge. Nitko ne može nagomilati znanje da bi ga potom čuvao slično kao zalihu robe. Ljudi i kompanije moraju konstantno obnavljati, proširivati i stvarati novo znanje.

Opisani pristup traži radikalnu izmjenu stare jednadžbe znanja koja znanje izjednačava s moći pa ga zato stalno nagomilava. Nova jednadžba također izjednačava znanje s moći naglašavajući pritom sasvim drugačiji pristup: upravo zato što je znanje moć treba ga kontinuirano dijeliti jer će se samo tako umnožavati! Široko prihvaćene metode nekonkurentskog benchmarkinga i dijeljenja najbolje prakse pokazuju da ljudi rado prihvaćaju koncept dijeljenja znanja.

Hubert St. Onge, čovjek koji je vodio razvoj KM-a (eng. knowledge management, upravljanje znanjem) u Canadian Imperial Bank of Commerce, smatra kako se prvi korak u razvoju takvog projekta mora ogledati u pretvaranju tzv. "skrivenog", neizraženog odnosno "prešutnog" znanja (eng. tacit knowledge) pohranjenog u umovima djelatnika u eksplicitno znanje koje se može dijeliti i stalno obnavljati. Posebno je naglasio da je važno "...razumjeti kako znanje nastaje u određenoj organizaciji te kako ljudi i organizacije uče. Tek kada proučimo i shvatimo navedene procese uspjet ćemo mudrije koristiti znanje."