Čak i onda ako bismo je isključivo koristili za razumijevanje naše humanosti, koncepcija inteligencije ostaje korisna i važna: o čemu se tu uopće radi? Kako nastaje? Kako se pospješuje? Perspektiva kolektivne inteligencije osigurava nam duboke i moćne odgovore na nabrojana pitanja.

Primjerice, kako se može zaključiti je li pas, mačka ili mrav inteligentan? Koliko su oni inteligentni u odnosu na druge životinje i ljude? U slučaju mrava, primjerice, prava instanca za analizu vjerojatno ne bi bio mrav pojedinac nego cjelokupne mravlje kolonije kojima se bavi Deborah Gordon sa Stanforda. Jednom kada počnemo promišljati na opisani način te kada počnemo pažljivo promatrati umjetnu inteligenciju u formi računala koja su - na svoj specifičan način - također inteligentna, jasno postaje kako se inteligencija također javlja u grupi individua. Primjerice, mravlju koloniju lakše je okarakterizirati "inteligentnom" nego mrava kao pojedinca. Shodno tome, jasno je kako je doista moguće grupu ljudi te njihove računalne i druge artefakte smatrati kolektivno inteligentnima čime se otvaraju brojna intrigantna filozofska i znanstvena pitanja o tome tko smo i što smo kao grupe, a ne samo kao izolirani pojedinci.