Moglo bi se reći da sam i ja „praktičar“ po obrazovanju i struci. Godinama sam, naime, radio kao bankar i privatni investitor na Wall Streetu koji je u posljednje vrijeme duboko zabrinut fundamentalno pogrešnim smjerom razvoja društva te mnogim neusklađenostima modernih vremena obilježenih izrazito redukcionističkom i financijski vođenom ekonomskom ideologijom (podjednako na strani ljevice i desnice). Popis tih neskladnosti poprilično je dugačak:
1. eksponencijalna funkcija ekonomskog rasta kao primarni cilj financijski vođene ekonomije na jedinom planetu s ograničenim resursima;
2. načelo stvaranja vrijednosti za dioničare kojem nas podučavaju na svim poslovnim školama odnosno načelo kojim se rukovode uprave korporacija;
3. diskontna stopa koja, usput rečeno, diskontira vrijednost planeta našoj djeci koju volimo više od života;
4. moderna teorija upravljanja portfeljom kao temelj za donošenje odluka o ulaganju ili teorija rizičnosti vrijednosti (engl. value at risk) kao glavni kriterij za procjenu financijskog rizika usprkos tome što su se obje pokazale manjkave, a njihova dosadašnja primjena (pre)često je davala vrlo loše rezultate.
 
Zbog svega navedenog prije desetak godina napustio sam bankarstvo kako bih se pozabavio ultimativnim paradoksom modernog kapitalizma: željom da se na neki način pomire ideje slobodnog tržišta, odnosno pravila „nevidljive ruke“ Adama Smitha, s tzv. „zlatnim pravilom“ (engl. Golden Rule, univerzalno etičko načelo ponašanja, maksima koju pronalazimo u brojnim religijama i filozofskim sustavima, koja traži da se prema bližnjima odnosimo na isti način na koji očekujemo da se drugi odnose prema nama, op. ur.).
 
Moja opsjednutost ovim temama vremenom je dovela do osnivanja Capital Institutea. Od utemeljenja 2010. godine, institut surađuje s nizom odlučnih pojedinaca i skupina koji čine rastuću mrežu istraživača i hrabrih pionira koji već desetljećima pokušavaju pronaći rješenja i utemeljiti drugačiji svijet. Vrhunac našeg rada djelo je Regenerative Capitalism: How Universal Principles and Patterns Will Shape Our New Economy. Uskoro (knjiga je izdana 2015. godine, op.ur.) ćemo objaviti „bijelu knjigu“ koja će se baviti regenerativnim financijama (Regenerative Finance White Paper).
 
U našim radovima „regenerativno gospodarstvo“ definiramo kao aplikaciju prirodnih zakonitosti i obrazaca sustavnog zdravlja, samoorganizacije, samoobnove i regenerativne vitalnosti na sve društveno-ekonomske sustave.
 
O oba djela ukratko bih mogao kazati kako je prvenstveno riječ o sintezi - ponovnom otkrivanju i povezivanju postojećih postavki - a ne o originalnim uvidima. Osim toga naglasio bih da je riječ o teoriji isprobanoj u praksi, na stvarnim modelima, kroz vlastita iskustva u području ulaganja te kroz inicijative „pričanja priča“ (engl. story telling) koje smo objavili u knjižici The Field Guide to Investing in a Regenerative Economy. Zato se može kazati kako je spomenuta teorija nastala na temelju primjera iz prakse te da ista može dobro poslužiti kao vodič za buduće praktične aktivnosti na području investiranja u regenerativno gospodarstvo.  
 
Na institutu vjerujemo da povijest ekonomske misli nije završila s Keynesom i Hayekom, Minskyjem ili Friedmanom koji nam nisu ostavili druge mogućnosti osim da vrištimo o vlastitim ideološkim uvjerenjima u javnoj domeni. Štoviše, smatram da je ova rana razvojna faza regenerativne ekonomije prirodni iskorak u evoluciji ekonomske misli - iskorak koji ekonomiju usklađuje s novim znanstvenim spoznajama o stvarnom funkcioniranju svijeta - iskorak koji je podržan značajnim napretkom ekološke ekonomije, a posebno djelima Hermana Dalyja i njegovih kolega. Prema tom svjetonazoru potencijali i strukture regenerativnih sustava jednako su primjenjivi na ekološku stvarnost i ljudske vrijednosti; dakle, nije samo riječ o pukoj „zelenoj“ ideji. Tako već danas svjedočimo brojnim regenerativnim projektima koji prečesto ostaju nevidljivi promatračima koji su još uvijek zarobljeni u zastarjeloj redukcionističkoj paradigmi. Prisjetimo se Einsteina: „teorija određuje sadržaje koje ćemo uočiti promatranjem“. Sve do danas, prijelaz na regenerativno gospodarstvo usporavan je nedostatkom neke uspješne priče i opisom željenog stanja – novog narativa za učinkovitu promjenu percepcije.


Cijeli tekst pročitajte u qLifeu...