Pojam inovacija �esto se koristi u poslovnom svijetu i kolokvijalnom govoru, i to u smislu osnovnog preduvjeta za izlazak gospodarstva ili organizacije iz krize. Iako se op�enito smatra kako je on svima jasan, �injenica je kako znanost i praksa nisu posve suglasni o tome što on to�no zna�i.
Zbog prevladavaju�eg mehanicisti�kog svjetonazora koji veli�a materijalno, spominjanje inovacija �esto podrazumijeva tehnološke inovacije, obi�no zašti�ene patentima. No, postoje i druge, tzv. društvene inovacije, koje su još zna�ajnije budu�i da obi�no prethode tehnološkim, a odnose se na novine u na�inu razmišljanja, dizajnu, odnosima s dionicima, vo�enju, poslovnim modelima i sli�no. Stoga najbolja generi�ka definicija inovacija polazi od ideje stvaralaštva te na fenomen gleda kao na svrhovite, smislene promjene (G. Vlaši�).
Pukim zadovoljenjem "potreba kupaca", kako se to u javnosti �esto misli, ne stvaraju se istinski nove vrijednosti. Da je tome tako primjer su revolucionarni proizvodi prošlosti. Jesu li kupci automobila nalo�ili upravi Chryslera da proizvede kombi sa sklopivim sjedalima? Jesu li kupci nalo�ili upravi Sonya da proizvede prenosivi kazetofon? Naravno da nisu! U BBC-u kao i u drugim velikim televizijskim kompanijama SAD-a smatralo se kako tr�ište za 24-satno prikazivanje vijesti jednostavno ne postoji. Bill Turner prvi je povezao inovacije toga vremena - malu priru�nu kameru, jeftin pristup satelitskom prijenosu i �injenicu da zaposleni ljudi više ne sti�u pogledati poslijepodnevne vijesti. Inovativnoj kombinaciji još je pridodao intuitivnu ideju da bi neprekidno emitiranje vijesti moglo biti interesantno. Tako su nastale iznimno uspješne inovacije: kombi, walkman i CNN koje nisu samo "odgovorile na potrebe tr�išta" ve� su hrabro ušle u nova podru�ja i time stvorile nove potrebe koje su kupci tek trebali prepoznati.
Na koji na�in se tako nešto mo�e posti�i?
Prije svega kvalitetnim vo�enjem. Lideri i menad�eri u Hrvatskoj i u svijetu pokušavaju odgovoriti na klju�no pitanje: "Po �emu smo druk�iji od konkurenata?" kako bi osigurali dugoro�nu opstojnost sustavima koje vode. Radi toga usmjeravaju svoje napore na kreiranje "posebnosti" kako bi se na tr�ištu razlikovali od drugih i od njih bili "kvalitetniji", "uslu�niji", "ljepši", "zanimljiviji", "zabavniji" i sli�no. Svjesni su da ih do takvih obilje�ja mo�e dovesti isklju�ivo ljudsko stvaralaštvo.