Goran Vlaši�, doktor znanosti, ro�en je 1981. u Zagrebu. Završio je srednje škole XV Gimanzija u Zagrebu te Monroe High School u Monroe (SAD). Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirao na temu interaktivnog marketinga i personalizacije odnosa s potroša�em. Prvi doktorat obranio je na temu upravljanja ugledom na Sveu�ilištu u Klagenfurtu (Austrija), dok je drugi, na temu strategija razvoja tr�išta, obranio na Sveu�ilištu Bocconi u Milanu (Italija). Europska marketinška akademija i konzultantska tvrtka McKinsey proglasili su njegovu disertaciju jednom od tri najbolje u svijetu na podru�ju marketinga u 2010. godini. Dobitnik je Dr�avne nagrade za znanost, stipendije Fulbright, nagrade dr. sc. Mijo Mirkovi� i brojnih drugih nagrada. Zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U razgovoru s Jelenom Krizmani�, Goran Vlaši� iznosi svoja promišljanja o fenomenu inovativnosti, inhibitorima koji prije�e njegov razvoj u organizacijama kao i o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj.
JK: Gorane, što su to "inovacije"? Na koji na�in mo�emo definirati taj pojam?
GV: Pojam "inovacija" sve se �ešï¿½e koristi u poslovnom svijetu i kolokvijalnom govoru, i to u kontekstu klju�a za izlazak iz krize. No, iako se generalno smatra da je pojam svima jasan, �injenica je kako ni znanost niti praksa nisu suglasni što se to�no misli kada spominjemo inovacije. Taj pojam vrlo je �esto usko povezan za djelatnost o kojoj se govori, nekada za poduze�a, a nekada za tr�ište. No, zbog popularizacije industrije visokih tehnologija, kada se spominju inovacije, �esto se misli na tehnološke inovacije koje se u mnogim slu�ajevima štite patentima. Pritom su farmaceutska i IT industrija obi�no prve kojih se prisjetimo u kontekstu inovacija. No, prema mojem osobnom sudu najbolja generi�ka definicija inovacija zapravo polazi od ideje kreativnosti i na inovacije gleda kao na smislene promjene. Dakle, inovacije se javljaju (dešavaju) u tehnološkom sektoru, ali i na mnogim drugim mjestima, primjerice u dizajnu, kognitivnoj strukturi, poslovnom modelu i sli�no. Upravo ovakvo, široko sagledavanje fenomena inovativnosti pokazuje da inovacije nisu rezervirane samo za bogate dr�ave i poduze�a sposobna ulagati izuzetna sredstva u istra�ivanje i razvoj.