Svaki �ovjek �eli biti sretan. Sve naše nade usmjerene su prema stanju trajne sre�e. No, savršeno stanje vje�ne radosti privilegij je bogova i lu�aka.
Va�no je nikada ne zaboraviti koliko je samo �ivot dinami�an. Radi toga se neko trajnije stanje bivstvovanja ne mo�e odr�ati. �ak i u trenutku smrti vaša svijest ne�e mirovati, ve� �e putovati širokim prostranstvom dinami�nog Univerzuma.
U svijetu stalne promjene sre�a kontinuirano dolazi i odlazi iz naših �ivota. Pritom je nikad nema u mjeri u kojoj bi mi to htjeli. No ipak, s nama je �ešï¿½e nego što mislimo, sve dok je ne zamijenimo s ugodom.
Poistovjetiti sre�u i ugodu �esta je zabluda u našim �ivotima. Pa�ljivo istra�imo obje kategorije kako bi uo�ili razliku.
Sretni smo kada je s nama sve u redu. Radi se o vrlo �istom te istovremeno prolaznom stanju bivstvovanja. Tako�er smo sretni kada se na�emo u rezonanciji s okru�enjem. Posljedi�no tome, emocionalni naboj ja�a stvaraju�i tako osje�aj ugode.
Ostvarivanje naših �elja tako�er je ispunjeno sre�om. Nakon ispunjenja dolaze nam ugoda i zadovoljstvo, naknadni efekti sre�e. Kao ljudska bi�a, kulturološki smo programirani "vezati" sre�u za ciljeve koji su, uzgred re�eno, prete�ito materijalne naravi. Sami ciljevi pritom ne donose sre�u ve� taj "prolazni efekt" ugode i zadovoljstva.
Pretpostavimo da �elite posjedovati novi Mercedes. Pretpostavimo da vam se �elja ostvarila. I sami znate što �e se nakon toga dogoditi. Odre�eni period vremena novi automobil oduševljeno �ete vozati gradom pokazuju�i ga prijateljima. Nedugo zatim, novi Mercedes polako �e postati "normalom" u kolote�ini vašeg �ivota. Radi li se onda u ovom primjeru o istinskoj sre�i? Odgovor je, naravno, negativan. Primjer nam govori o trenutnoj ugodi i zadovoljstvu pomiješanima s ego ispunjenjem.
Sada zamislite da ste isti Mercedes sami izradili. Kako bi se tada osje�ali? Vjerojatno mnogo bolje nego kad ga kupite. Tek onda kada �ovjek osobnu kreativnost preto�i u ostvarenje cilja dolazi do istinskog izvora vlastite sre�e. Sam �in stvaranja �ini da stvaratelj objekt stvaranja osje�a "više svojim" nego što je slu�aj kod redovne kupnje, pa se time u stvaratelju o�ivotvoruju sasvim druge, više razine sre�e.