Proces dru�tvenog inoviranja

Geoff Mulgan Geoff Mulgan, ravnatelj Young Foundation zaklade iz Londona (Velika Britanija), vodeďż˝eg svjetskog centra za društvene inovacije, društveno poduzetništvo i javne politike s pedeset godišnjom tradicijom. Prethodno je bio angaďż˝iran u britanskoj vladi kao direktor Strateškog odjela i Šef za javnu politiku u uredu premijera. Gostujuďż˝i je profesor na London School of Economics, University College London i Melbourne University.

Svaka istina prolazi kroz tri faze. Na poďż˝etku joj se svi smiju. Zatim joj se grubo odupiru. Na kraju je prihvaďż˝aju kao nešto "posve oďż˝igledno". - Arthur Schopenhauer

Dobar dio današnjih uobiďż˝ajenih segmenata ďż˝ivota nekada su bile radikalne inovacije, odnosno rješenja koja su bila novost na svjetskoj razini. Prije stotinjak godina tek su rijetki vjerovali da se obiďż˝nom ďż˝ovjeku treba dozvoliti slobodna voďż˝nja brzim automobilom, ideja besplatnog javno-zdravstvenog sustava doimala se apsurdno utopijskom, koncept "djeďż˝jih vrtiďż˝a" smatran je revolucionarnim, a samo jedna drďż˝ava osigurala je ďż˝enama pravo glasa na izborima. Pa ipak, u meďż˝uvremenu su spomenute ali i brojne druge društvene inovacije pronašle put s margina u središte društvenih zbivanja.

U pojedinim razdobljima novije povijesti društvene inovacije najviše je poticalo civilno društvo (vidi tekst u okviru: Što je to "društvena inovacija"?). Snaďż˝ni val industrijalizacije i urbanizacije u devetnaestom stoljeďż˝u praďż˝en je nevjerojatnim usponom društvenog poduzetništva i inovacija: uzajamne pomoďż˝i, mikro-krediti, stambene štedionice, zadruge, sindikati, knjiďż˝evni klubovi i filantropiji skloni poslovni lideri koji su razvijali uzorite gradove i uzorite škole. U Britaniji devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeďż˝a civilno društvo pokrenulo je utjecajne nove modele skrbi za djecu, stanovanja, razvoja lokalnih zajednica i socijalne skrbi za odrasle. U nekim drugim razdobljima vlade drďż˝ava preuzele su primat u razvoju društvenih inovacija – primjerice, u godinama nakon 1945. demokratske vlade razvijale su "socijalnu drďż˝avu", "obrazovni sustav" i institucije pomoďż˝u raznih pristupa i metoda kao što su to kreditne banke za poljoprivrednike i mreďż˝e uďż˝ilišta za obrazovanje odraslih. (Bilo je to vrijeme kada je široka javnost na civilne i dobrotvorne organizacije poďż˝ela gledati kao na pretjerano ograniďż˝ene, paternalistiďż˝ke i neuďż˝inkovite sustave u zadovoljavanju društvenih potreba na svim razinama.)

Nema sumnje da ďż˝e se tempo društvenih inovacija u nadolazeďż˝em stoljeďż˝u dodatno ubrzati. U svakom sluďż˝aju, u neprofitne organizacije i organizacije civilnog društva danas se slijeva više novca nego ikada ranije. Gospodarstvima kako razvijenih zemalja tako i zemalja u razvoju, doduše u manjoj mjeri, sve više dominira usluďż˝ni sektor, dok znaďż˝aj proizvodnje sve više opada. Predviďż˝a se kako ďż˝e u iduďż˝ih 20 godina nacionalna gospodarstva najveďż˝i rast ostvariti upravo na podruďż˝ju zdravstva i obrazovanja, ďż˝iji su udjeli u BDP-u veďż˝ danas veďż˝i od udjela industrije automobila, ďż˝elika ili telekomunikacija. U rastuďż˝im društvenim sektorima usluge pruďż˝aju razne komercijalne, dobrovoljne i javne organizacije u kojima javna politika igra kljuďż˝nu ulogu te u kojima klijenti suraďż˝uju s proizvoďż˝aďż˝ima na stvaranju novih vrijednosti (uďż˝itelj, ma kako on dobar bio, ne moďż˝e natjerati uďż˝enike da nauďż˝e nešto ako oni to sami ne ďż˝ele). Iz navedenih razloga jasno je kako su tradicionalni modeli poslovnog inoviranja ograniďż˝eni - glavnina kljuďż˝nih inovacija u iduďż˝im desetljeďż˝ima doďż˝i ďż˝e iz domene društvenih inovacija, a ne kao rezultat inovacijskih obrazaca u IT sektoru ili pak osiguranju.