Zašto ne?
Kojim je to zakonom propisana birokratiziranost, inertnost i politizacija naših organizacija i institucija? Kojim je zakonom propisano da obespravljenost, depresivnost i dosada u njima budu obvezatni? Ne poznajemo ni jedan takav dokument. Što nas onda prije�i u stvaranju bezgrani�no inventivnih, istinski inspirativnih i visoko fleksibilnih institucija? Doista, zašto to ne u�inimo? Ovim smo pitanjem upravo osvijestili temeljni cilj programa Management Innovation eXchange (MIX).
Menad�ment 1.0: zastarjela tehnologija
Iako u pogledu vo�enja organizacija još mnogo toga nije onako kako bi trebalo biti, menad�ment nedvojbeno predstavlja jedan od najva�nijih izuma ljudskoga roda. Jednostavno re�eno, menad�ment se odnosi na skup metoda i alata koje koristimo kako bi iz raspolo�ivih resursa produktivno stvorili korisne outpute. Menad�ment nije ništa drugo doli tehnologija ljudskih postignu�a koja je posljednjih stolje�a zna�ajno doprinijela globalnom napretku.
Me�utim, problem se sastoji u tome što su zna�ajna dostignu�a na polju menad�menta uglavnom nastala u relativno davnoj prošlosti, prije više desetaka godina. Dizajn radnog procesa, projektni menad�ment, analiza varijance, bud�etiranje, financijsko izvješï¿½ivanje, procjena u�inkovitosti, podjela rada, brand management - ova i mnoga druga zna�ajna "otkri�a" ostavština su davnih vremena s po�etka 20. stolje�a. Istina je zapravo da je znanost koju nazivamo "modernim menad�mentom" otkrivena davnih godina 19. stolje�a. A te rane za�etnike, pionire menad�menta, opsjedala su dva klju�na problema:
1. Kako pridobiti polu obu�ene radnike koji su iz dana u dan obavljali iste repetitivne poslove da kontinuirano pove�avaju produktivnost?
2. Na koji na�in koordinirati aktivnosti kako bi se postigla masovnost proizvodnje kompleksnih roba i usluga?