Uvodnik: qLife No.11: INOVACIJE

Marko Lučić Marko Lučić, urednik i član uprave stručnog časopisa qLife i portala Quantum21.net.

Pojam inovacija često se koristi u poslovnom svijetu i kolokvijalnom govoru, i to u smislu osnovnog preduvjeta za izlazak gospodarstva ili organizacije iz krize. Iako se općenito smatra kako je on svima jasan, činjenica je kako znanost i praksa nisu posve suglasni o tome što on točno znači.

Zbog prevladavajućeg mehanicističkog svjetonazora koji veliča materijalno, spominjanje inovacija često podrazumijeva tehnološke inovacije, obično zaštićene patentima. No, postoje i druge, tzv. društvene inovacije, koje su još značajnije budući da obično prethode tehnološkim, a odnose se na novine u načinu razmišljanja, dizajnu, odnosima s dionicima, vođenju, poslovnim modelima i slično. Stoga najbolja generička definicija inovacija polazi od ideje stvaralaštva te na fenomen gleda kao na svrhovite, smislene promjene (G. Vlašić).

Pukim zadovoljenjem "potreba kupaca", kako se to u javnosti često misli, ne stvaraju se istinski nove vrijednosti. Da je tome tako primjer su revolucionarni proizvodi prošlosti. Jesu li kupci automobila naložili upravi Chryslera da proizvede kombi sa sklopivim sjedalima? Jesu li kupci naložili upravi Sonya da proizvede prenosivi kazetofon? Naravno da nisu! U BBC-u kao i u drugim velikim televizijskim kompanijama SAD-a smatralo se kako tržište za 24-satno prikazivanje vijesti jednostavno ne postoji. Bill Turner prvi je povezao inovacije toga vremena - malu priručnu kameru, jeftin pristup satelitskom prijenosu i činjenicu da zaposleni ljudi više ne stižu pogledati poslijepodnevne vijesti. Inovativnoj kombinaciji još je pridodao intuitivnu ideju da bi neprekidno emitiranje vijesti moglo biti interesantno. Tako su nastale iznimno uspješne inovacije: kombi, walkman i CNN koje nisu samo "odgovorile na potrebe tržišta" već su hrabro ušle u nova područja i time stvorile nove potrebe koje su kupci tek trebali prepoznati.

Na koji način se tako nešto može postići?

Prije svega kvalitetnim vođenjem. Lideri i menadžeri u Hrvatskoj i u svijetu pokušavaju odgovoriti na ključno pitanje: "Po čemu smo drukčiji od konkurenata?" kako bi osigurali dugoročnu opstojnost sustavima koje vode. Radi toga usmjeravaju svoje napore na kreiranje "posebnosti" kako bi se na tržištu razlikovali od drugih i od njih bili "kvalitetniji", "uslužniji", "ljepši", "zanimljiviji", "zabavniji" i slično. Svjesni su da ih do takvih obilježja može dovesti isključivo ljudsko stvaralaštvo.