U prilog boljem razumijevanju netehnoloških inovacija ide i činjenica da su recentna "najinovativnija poduzeća" svoj uspjeh temeljila na inovacijama, ali ne na onim tehnološke prirode. Tako je primjerice Google tehnologiju rangiranja stranica u potpunosti preuzeo iz akademske zajednice koja je istu koristila za rangiranje radova i autora, dok je inovacija poslovnog modela, tj. načina naplate, omogućila Googleu izuzetan uspjeh. Razvoj te uspješne i svima znane kompanije nimalo ne ovisi o "inovaciji tehnologije" u klasičnom, materijalističkom smislu, već o tome na koji se način koriste postojeće tehnologije. Slična je stvar i s Appleom koji je svoj legendarni uspjeh izgradio na inoviranju nečeg što bi se možda najbolje moglo opisati kao "iskustvo korisnika", gdje je tehnologija, opet tu mislim na klasično poimanje tehnologije kao "tvrde" kategorije, vrlo često, barem u prvim verzijama proizvoda, inferiorna u odnosu na postojeće proizvode na tržištu.


JK: Znači li to da inovacije mogu dolaziti i iz manjih zemalja poput Hrvatske?

GV: Na inovacije nikako ne bi trebalo gledati kao na ekskluzivu bogatih država i kompanija. Google nije oduvijek bio "velik i uspješan", već malo, tek osnovano poduzeće neopterećeno dogmama industrije. Isto tako, Apple se u jednom trenutku našao na samom rubu propasti što ih je nagnalo da u potpunosti odustanu od "starog" i zakorače u novo. Prof. Troilo ističe da industrija, ali i tržište, nije ništa drugo nego set dogovorenih konvencija kojih se svi sudionici pridržavaju i koje se, poput svake druge konvencije, ne propituju. Upravo mijenjanje konvencija predstavlja inovaciju koja je u mogućnosti brzo i u potpunosti promijeniti situaciju na tržištu, a da pritom ne zahtijeva značajne financijske investicije.





Tekst je u cjelosti objavljen u stručnom časopisu qLife...